STRUKE:

Franci

ilustracija
FRANCI, franačka država
ilustracija1ilustracija2

Franci, zapadnogermansko pleme; najprije su sačinjavali savez malih germanskih plemena, među kojima su istaknutiji bili Brukteri, Kamavi, Kati, Katuariji, Ripuari, Salijci, Tenkteri, Ampsivariji, Uzipiji i dr. Franci su se oko god. 250. nastanili na ušću Rajne; ondje se poslije dijele na ripuarske (sr. Rajna) i salijske Franke (donja Rajna). Bilježi ih već Tabula Peutingeriana. U doba barbarskih provala Franci između 430. i 450. prodiru u sjevernu Galiju i ondje se nastanjuju. Jedni izvode to ime iz germanske riječi frank, »koplje«, a drugi od germanskog pridjeva sa značenjem »hitar«, slično islandskomu frakkr. Od pol. III. st. neuspješno su nastojali prijeći preko Rajne na teritorij Rimskog Carstva. Tek su se 358. Salijski Franci uspjeli naseliti u dijelovima današnje Belgije. Franci su postupno prihvaćali stečevine rimske civilizacije. Neki su franački prvaci postajali rimski federati i branili rimske granice, mnogi su ulazili u redove rimske vojske. Tijekom V. st. Franci su ovladali sjevernim dijelovima Francuske. Franačka je s vremenom postala najjača od svih barbarskih država nastalih na nekadašnjim područjima Zapadnorimskoga Carstva. Najistaknutiji franački vođa bio je Klodvig (Klodovig, franc. Clovis; 482–511), koji je proširio vlast na veći dio Galije. Iz nje je potisnuo Vizigote. Klodvig je bio arijanac, ali je poslije prešao na pravovjerno kršćanstvo. Slijedili su ga ubrzo praktički svi Franci, što je pospješilo njihovo ujedinjavanje u jedinstven narod. To im je priskrbilo i naklonost preostaloga galorimskoga stanovništva, jer su druga germanska plemena još dugo vremena ostala privržena arijanstvu. Klodvig je bio utemeljitelj dinastije Merovinga, nazvane po njegovu djedu Merovehu. Za vrijeme Klodvigovih nasljednika, Merovinzi su proširili vlast i istočno od Rajne. Merovinge je u pol. VIII. st. zamijenila na prijestolju dinastija Karolinga. Karoling Karlo I. Veliki okrunjen je 800. za rimskog cara. U sljedećim stoljećima narod zapadnoga dijela franačke države (današnja Francuska) nastavio se nazivati Francima, iako se nekadašnji franački etnički element već stopio s ranije naseljenim stanovništvom; s razvojem francuskog jezika nastala su su i imena Francuske i Francuza. U Njemačkoj je franačko ime sačuvano u imenu Frankonije (Franken), vojvodstva što se protezalo od doline Rajne prema istoku, uz rijeku Majnu.

Franci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20368>.