STRUKE:

Ambrosiana

Ambrosiana [~zia:'na].

1. Biblioteca Ambrosiana, knjižnica u Milanu, smještena u raskošnoj palači Ambrosiana, u neposrednoj blizini milanske katedrale. Nazvana po sv. Ambroziju, zaštitniku grada. Osnovao ju je 1609. kardinal Federico Borromeo kao javnu knjižnicu. Sam Borromeo prikupio je za nju mnogobrojne rijetke i stare rukopise na latatinskom, grčkom, sirskom (novoaramejskom), perzijskom, arapskom i drugim jezicima. Fond danas broji oko 1 000 000 svezaka, od toga oko 35 000 rukopisa i oko 3000 inkunabula. Među rukopisima se naročito ističu grčki Pentateuh iz V. stoljeća, primjerak psalama s vlastoručnim komentarima sv. Jeronima iz VII. stoljeća, Vergilijeva djela s Petrarkinim vlastoručnim bilješkama, rukopis Danteove Božanstvene komedije i drugo. U toj je knjižnici djelovalo više znamenitih bibliotekara, od kojih se naročito ističe učeni isusovac Angelo Mai, koji je u njoj u XIX. stoljeću otkrio veći broj rukopisa iz glasovite srednjovjekovne knjižnice u Bobbiju, a u XX. stoljeću u njoj je djelovao budući papa Pio XI.

2. Pinacoteca Ambrosiana, umjetnička galerija koja djeluje u sastavu knjižnice. Utemeljena je 1618., nakon što je Borromeo osnovao Akademiju lijepih umjetnosti i priključio joj svoju umjetničku zbirku. Sadrži zbirku slika (A. Vivarini, C. Dolci, A. Magnasco, S. Botticelli, J. Bruegel, A. Medulić, Leonardo da Vinci), minijature J. Klovića, grafičku zbirku i zbirku crteža (A. Pisanello, P. Pollaiuolo, Rafael, A. Dürer), kiparska djela (A. della Robbia, A. Canova, B. Thorwaldsen) i drugo. Najznačajniji je dio inventara Codice Atlantico, autograf Leonarda da Vincija.

Ambrosiana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2174>.