STRUKE:

globalizacija

globalizacija (franc. globalisation), gospodarski, društveni, politički i kulturni procesi koji vode preobrazbi životnih uvjeta te sve većoj povezanosti i međuovisnosti pojedinih dijelova suvremenoga svijeta. Na gospodarskom planu globalizacija se očituje u rastućoj međuovisnosti tržišta i proizvodnje pojedinih zemalja pod snažnim utjecajem razmjene dobara i usluga te financijskih i tehnoloških tijekova. Glavni su čimbenici globalizacije transnacionalna poduzeća, tj. organizacije neovisne o nacionalnim uvjetima, te proširena uloga svjetskih financijskih tržištâ koja se smatraju ključnima u globalnom ili deteritorijaliziranom gospodarstvu. Procesi globalizacije popraćeni su i pomognuti različitim oblicima deregulacije koja se provodi kao nužni uvjet nesmetanoga gospodarskog djelovanja u svjetskim razmjerima. To djelovanje normativno usklađuju i uvjetuju globalne institucije kao što su Svjetska banka (engl. World Bank WB), Međunarodni monetarni fond – MMF (engl. International Monetary Fond – IMF), Svjetska trgovinska organizacija (engl. World Trade Organization – WTO) i dr. Globalizacija je potaknula gospodarski rast i tehnološki napredak, ali je dovela i do produbljivanja društvenih nerazmjera u svjetskim mjerilima, ali i unutar pojedinih država. Povećale su se ekonomske nejednakosti, ugrožena je sigurnost zaposlenja, a narasla je moć privatnoga monopola. Kako bi se suzbili ti nerazmjeri, predlažu se određene protumjere: smanjivanje ili otpisivanje dugova najsiromašnijim državama, odlučnija zaštita ključnih ljudskih i radnih prava u trgovinskim i investicijskim aranžmanima, smanjivanje financijskih nestabilnosti putem financijskog nadzora i poreza na međunarodne transfere i privatne vjerovnike koji nemaju obzira prema siromašnim dužnicima. Zbog svojih nepovoljnih društvenih posljedica globalizacija izaziva različite vrste kritika i osporavanja, od umjerenog reformizma do antiglobalizacijskog radikalizma. Na političkom planu globalizacija se očituje kao proces koji sve više dovodi u pitanje tradicionalnu ulogu nacionalne države i njoj primjerenoga poimanja suvereniteta. Uviđa se da su mnogi svjetski problemi izvan suverene moći nacionalne države: ekološki problemi, problemi terorizma i kriminala, problemi što ih stvaraju lokalni i regionalni sukobi, itd. Zato globalizacija korjenito mijenja bipolarnu strukturu međunarodnih političkih odnosa, utječe na postupke pojedinih država, na fleksibilnije poimanje suvereniteta, kao i na širenje raznovrsnih nevladinih organizacija, institucija i agencija koje tvore zametak globalnog civilnoga društva ili globalne, kozmopolitske demokracije. Globalizacijski procesi u cjelini, a osobito na kulturnom planu, duboko su povezani s revolucijom sredstava priopćivanja i širenjem informacijskih tehnologija, koji ostvaruju ideju Marshalla McLuhana iz 1960-ih o svijetu kao globalnom selu. Oni pospješuju, s jedne strane, međuprožimanje kultura i oblikovanje globalne kulture koja ujednačuje potrošačke obrasce i životne stilove, a s druge strane utječu na buđenje, revitalizaciju i čuvanje nacionalnih, grupnih i drugih zasebnih kulturnih identiteta. U kulturi globalnoga doba isprepleću se, nadopunjuju i suprotstavljaju kozmopolitski obrasci planetariziranoga medijskog simbolizma i pluralizam različitih, baštinjenih ili novostvorenih kulturnih identiteta i vrijednosti.

globalizacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22329>.