STRUKE:

golubovi

ilustracija
GOLUBOVI, divlji golub
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5

golubovi (Columbidae), por. ptica iz reda golubovki (Columbiformes). Isključivo kopnene ptice, vitka tijela, kratkih i jakih nogu sa 4 prsta postavljena u istoj visini; dobri letači. Gusta i široka pera većinom su jednobojna, samo u nekih vrsta šarena, ali u svih kovinasta sjaja. U trop. su krajevima življih boja. Golubovi ne gutaju vodu kao druge ptice, tj. ne podižu glavu pri svakom gutljaju, već urone cijeli kljun u vodu i sišu je, a pritom im posebni zalisci zatvore nosne otvore. Golubovi su monogamne ptice, a mužjaci se po vanjskom izgledu ne razlikuju od ženki. Glasaju se gukanjem; glas nekih vrsta zvuči kao ljudski smijeh. Žive po šumama i pećinama, a udomaćena vrsta goluba uz ljudska naselja. Hrane se sjemenkama i plodovima. Ženka nese nekoliko puta godišnje, najkrupnije vrste po jedno jaje, a sve ostale dva bijela jaja, na kojima leže naizmjence mužjak i ženka. Slijepe i golišave čučavce othranjuju sluzavom sirastom kašom, tzv. ptičjim mlijekom, koje im iz svoje volje (ingluvies) ubacuju kljunom u ždrijelo. Rašireni su posvuda, osim u polarnim krajevima. Porodica obuhvaća golubove (veće vrste), grlice i gugutke (manje vrste). Različite su veličine: patuljasti golub (Chalcopelia afra) iz sr. Afrike velik je kao ševa, a krunasta goura (Goura coronata) iz šuma Nove Gvineje krupna je ptica, duga do 75 cm. Ima ih 60 rodova s oko 290 vrsta, a najbrojniji su i najraznolikiji u tropskim krajevima, osobito na Indomalajskom arhipelagu. Neki su slični papigama, kao npr. rod Treron (voćarice), drugi fazanima, npr. Otidiphaps. U prošlom je stoljeću živio u golemim jatima u Sjevernoj Americi golub selac (Ectopistes migratorius), koji je istrijebljen. Naši golubovi pripadaju rodu grlica i gugutki (Streptopelia) i rodu golubova (Columba). Od grlica u nas žive: grlica (Streptopelia turtur), selica, i gugutka (Streptopelia decaocto), stanarica. Rodu goluba pripadaju: golub grivnjaš (Columba palumbus), naš najveći golub, sive boje s bijelom mrljom sa strane vrata, živi u šumama; golub dupljaš (Columba oenas), živi u šumama, a gnijezdi se u dupljama stabala; divlji golub (Columba livia), zelenkastoplave boje sa sivkastim tonovima i jakim kovnim preljevom na vratu. Preko krila ima dvije crne pruge. Od toga je goluba u davna vremena uzgojen pitomi ili domaći golub (Columba livia domestica), s raznovrsnim suvremenim oblicima u oko 150 pasmina, koje se svrstavaju u 4 skupine: pismonoše, gospodarski, športski i ukrasni golubovi. Izvježbani pismonoše mogu preletjeti i do 1000 km, odlikuju se osobito razvijenim instinktom prepoznavanja krajolika i vraćanja na određeno mjesto. Posebna grana peradarstva, golubarstvo, bavi se uzgojem golubova za proizvodnju mesa; krupni su, brzo rastu, teški i do 900 g, a poznatije su pasmine: rimski golub, cestar i king. Športski se golubovi odlikuju brzim i visokim letom, npr. segedinski visokoletači i orijentalni prevrtač. Osobitim vanjskim izgledom, raznobojnim perjem i dr. ističu se pasmine ukrasnih golubova, npr. gušan, gaćan i paunaš.

golubovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22601>.