struka(e):
ilustracija
GOLUBOVI, divlji golub, Columba livia
ilustracija
GOLUBOVI, golub grivnjaš, Columba palumbus
ilustracija
GOLUBOVI, grlica, Streptopelia turtur
ilustracija
GOLUBOVI, gugutka, Streptopelia decaocto

golubovi (Columbidae), por. ptica iz reda golubovki (Columbiformes). Isključivo kopnene ptice, vitka tijela, kratkih i jakih nogu sa 4 prsta postavljena u istoj visini; dobri letači. Gusta i široka pera većinom su jednobojna, samo u nekih vrsta šarena, ali u svih kovinasta sjaja. U trop. su krajevima življih boja. Golubovi ne gutaju vodu kao druge ptice, tj. ne podižu glavu pri svakom gutljaju, već urone cijeli kljun u vodu i sišu je, a pritom im posebni zalisci zatvore nosne otvore. Golubovi su monogamne ptice, a mužjaci se po vanjskom izgledu ne razlikuju od ženki. Glasaju se gukanjem; glas nekih vrsta zvuči kao ljudski smijeh. Žive po šumama i pećinama, a udomaćena vrsta goluba uz ljudska naselja. Hrane se sjemenkama i plodovima. Ženka nese nekoliko puta godišnje, najkrupnije vrste po jedno jaje, a sve ostale dva bijela jaja, na kojima leže naizmjence mužjak i ženka. Slijepe i golišave čučavce othranjuju sluzavom sirastom kašom, tzv. ptičjim mlijekom, koje im iz svoje volje (ingluvies) ubacuju kljunom u ždrijelo. Rašireni su posvuda, osim u polarnim krajevima. Porodica obuhvaća golubove (veće vrste), grlice i gugutke (manje vrste). Različite su veličine: patuljasti golub (Chalcopelia afra) iz sr. Afrike velik je kao ševa, a krunasta goura (Goura coronata) iz šuma Nove Gvineje krupna je ptica, duga do 75 cm. Ima ih 60 rodova s oko 290 vrsta, a najbrojniji su i najraznolikiji u tropskim krajevima, osobito na Indomalajskom arhipelagu. Neki su slični papigama, kao npr. rod Treron (voćarice), drugi fazanima, npr. Otidiphaps. U prošlom je stoljeću živio u golemim jatima u Sjevernoj Americi golub selac (Ectopistes migratorius), koji je istrijebljen. Naši golubovi pripadaju rodu grlica i gugutki (Streptopelia) i rodu golubova (Columba). Od grlica u nas žive: grlica (Streptopelia turtur), selica, i gugutka (Streptopelia decaocto), stanarica. Rodu goluba pripadaju: golub grivnjaš (Columba palumbus), naš najveći golub, sive boje s bijelom mrljom sa strane vrata, živi u šumama; golub dupljaš (Columba oenas), živi u šumama, a gnijezdi se u dupljama stabala; divlji golub (Columba livia), zelenkastoplave boje sa sivkastim tonovima i jakim kovnim preljevom na vratu. Preko krila ima dvije crne pruge. Od toga je goluba u davna vremena uzgojen pitomi ili domaći golub (Columba livia domestica), s raznovrsnim suvremenim oblicima u oko 150 pasmina, koje se svrstavaju u 4 skupine: pismonoše, gospodarski, športski i ukrasni golubovi. Izvježbani pismonoše mogu preletjeti i do 1000 km, odlikuju se osobito razvijenim instinktom prepoznavanja krajolika i vraćanja na određeno mjesto. Posebna grana peradarstva, golubarstvo, bavi se uzgojem golubova za proizvodnju mesa; krupni su, brzo rastu, teški i do 900 g, a poznatije su pasmine: rimski golub, cestar i king. Športski se golubovi odlikuju brzim i visokim letom, npr. segedinski visokoletači i orijentalni prevrtač. Osobitim vanjskim izgledom, raznobojnim perjem i dr. ističu se pasmine ukrasnih golubova, npr. gušan, gaćan i paunaš.

Citiranje:

golubovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 18.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/golubovi>.