struka(e):

govedarstvo, grana poljoprivrede; osnovni su proizvodi mlijeko i meso, a proizvode se i koža, dlaka, loj, gnoj i dr. Na osnovi sirovina govedarske proizvodnje na tržište dolaze tisuće proizvoda mliječne, mesne, kožarske, farmaceutske, kozmetičke i drugih industrija.

Proizvodnja goveda postala je privrednom granom u Anatoliji u VIII. tisućljeću pr. Kr., a u Hrvatskoj u dobu starčevačke kulture u panonskome dijelu i impresso-kulture u Jadranskom priobalju prije oko 8000 godina. U starčevačkoj kulturi u Hrvatskoj govedarstvo je bilo glavna stočarska grana i odatle se širilo na sjever, preko zapadne Madžarske prema Atlantskoj obali do Nizozemske te prema sjevernoj Ukrajini i dalje na istok. Govedarstvu je poraslo značenje s otkrićem pluga i govedo je postalo nezamjenljivo u obradbi zemlje. U Hrvatskoj je u oranju govedo počelo zamjenjivati konja tek u prvim desetljećima XX. stoljeća.

Do XVI. stoljeća govedarska proizvodnja nije bila povezana s ratarstvom, nego se odvijala korištenjem pašnjaka i šuma, ali nakon uvođenja plodoreda u biljnoj proizvodnji, kada leptirnjače dobivaju značajno mjesto u održavanju plodnosti tla, govedarstvo i proizvodnja gnoja postali su osnovicom ukidanja ugara i naglog unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Taj proces nazvan je drugom agrarnom revolucijom. Tada su počela vrijediti pravila: Ne hraniti goveda zrnom; Više stoke, više gnoja; Više gnoja, više zrna; Više zrna, više stoke; Što kvalitetnija goveda, više mesa i mlijeka. U Europi je mjerilo razvijenosti postala brojnost goveda, ali i stoke ukupno. Velik rast poljoprivredne proizvodnje započeo je u Nizozemskoj i Engleskoj i stvorio se kapital za započinjanje razvoja nazvanog industrijskom revolucijom. Uspješan razvoj govedarske proizvodnje po načelima druge agrarne revolucije u Hrvatskoj je započeo nakon 1896. Tako je izvoz goveda u razdoblju 1896–99. iznosio 62 905 grla, 1900–04. izvezeno je 117 931 grla, 1904–09. izvoz je iznosio 151 990 grla, a 1909–19. godine 134 485 grla goveda prosječno godišnje. Nakon I. svjetskog rata govedarska proizvodnja stagnira, da bi nakon II. svjetskog rata pa sve do 2000. u Hrvatskoj došla u veliku krizu.

Zakonitosti razvoja druge agrarne revolucije s govedarstvom kao osnovicom razvoja trajale su do II. svjetskog rata, kada je u SAD-u započela treća agrarna revolucija. Značajke promijenjenih tendencija razvoja govedarstva po zakonitostima treće agrarne revolucije prikazuju promjene u SAD-u:

Godina Broj goveda
(u tis.)
Farme
za mlijeko

(u tis.)
Broj mliječnih
krava
(u tis.)
Proizvodnja Broj potrošača
po
kravi
(L)
ukupno
(mlrd. L)
po
farmi
po
kravi
1950. 80 052 3648 22 000 2410 53 42 6,8
1951. 98 896 182 9 990 6744 67 1387 25,3

Kroz 40 godina u SAD-u je ostalo samo oko 5% farmi za proizvodnju mlijeka, broj krava za proizvodnju mlijeka značajno se smanjio, a proizvodnja mlijeka po kravi i ukupna proizvodnja mlijeka povećala se. Istodobno, ukupni je broj goveda rastao, jer se povećavao broj mesnih goveda. Razvio se tip govedarstva u kojem je došlo do specijalizacije na mliječno i mesno govedarstvo. Takva tendencija razvoja zahvatila je sve razvijene zemlje gdje su djelovali tržišni zakoni. U Hrvatskoj se, zbog dogovorne ekonomije i pogrješno planiranoga razvoja, takav proces nije dogodio i broj goveda se jako smanjio, a proizvodnja postala nedovoljna i za vlastite potrebe.

Značajke su suvremenoga govedarstva: specijalizirane mliječne farme, na kojima broj mliječnih krava i proizvodnja mlijeka po kravi stalno raste, proizvodnja mesa koja se, osim uz mliječno govedarstvo, odvija u pašnim sustavima na mesnom tipu goveda te započinjanje procesa regionalizacije, odnosno proizvodnje mlijeka i mesa koncentrirane na područjima koja imaju komparativne prednosti. Taj proces podržava globalizaciju, odnosno ukidanje tržišnih barijera. Očekuje se da će u EU prednosti u proizvodnji mlijeka imati priobalno područje od Danske do Normandije u Francuskoj.

Između kontinenata, ali i između pojedinih zemalja, postoje velike razlike u govedarskoj proizvodnji. Tako se u Europi drži oko 151 milijun goveda i proizvodi oko 209 mlrd. L mlijeka, dok se istodobno u Africi drži oko 223 milijuna goveda, a i proizvodi samo oko 19 mlrd. L mlijeka (podatci za 1999):

Područje Broj goveda
(u tis.)
Zaklano goveda
(u tis.)
Proizvodnja
mlijeka
(u mlrd. L)
Svijet 1 338 200 272 870 480 650
Europa 150 550 58 330 209 350
Afrika 223 340 25 580 18 820
Amerika (Srednja i Sjeverna) 160 960 49 760 94 610
Amerika (Južna) 302 100 53 610 46 110
Azija 464 910 72 850 90 500
Australija i Oceanija 36 340 12 740 21 260

U Hrvatskoj je brojnost goveda jako opala, što je imalo velik utjecaj na sveukupnu krizu poljoprivrede i nekorištenje poljoprivrednih zemljišta:

Godina Broj goveda
(u tis.)
Broj krava i
steonih junica
(u tis.)
Prirast goveda
(u tis. t)
Proizvodnja kravljeg
mlijeka
(u mil. L)
1960. 1105 629 79 634
1965. 1055 604 110 588
1970. 963 623 114 639
1975. 1040 641 131 820
1980. 977 607 150 1027
1985. 914 552 138 999
1990. 830 473 117 883
1995. 495 353 65 572
1998. 443 300 54 615
1999. 438 296 66 603
Citiranje:

govedarstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/govedarstvo>.