govedarstvo, grana poljoprivrede; osnovni su proizvodi mlijeko i meso, a proizvode se i koža, dlaka, loj, gnoj i dr. Na osnovi sirovina govedarske proizvodnje na tržište dolaze tisuće proizvoda mliječne, mesne, kožarske, farmaceutske, kozmetičke i drugih industrija.
Proizvodnja goveda postala je privrednom granom u Anatoliji u VIII. tisućljeću pr. Kr., a u Hrvatskoj u dobu starčevačke kulture u panonskome dijelu i impresso-kulture u Jadranskom priobalju prije oko 8000 godina. U starčevačkoj kulturi u Hrvatskoj govedarstvo je bilo glavna stočarska grana i odatle se širilo na sjever, preko zapadne Madžarske prema Atlantskoj obali do Nizozemske te prema sjevernoj Ukrajini i dalje na istok. Govedarstvu je poraslo značenje s otkrićem pluga i govedo je postalo nezamjenljivo u obradbi zemlje. U Hrvatskoj je u oranju govedo počelo zamjenjivati konja tek u prvim desetljećima XX. stoljeća.
Do XVI. stoljeća govedarska proizvodnja nije bila povezana s ratarstvom, nego se odvijala korištenjem pašnjaka i šuma, ali nakon uvođenja plodoreda u biljnoj proizvodnji, kada leptirnjače dobivaju značajno mjesto u održavanju plodnosti tla, govedarstvo i proizvodnja gnoja postali su osnovicom ukidanja ugara i naglog unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Taj proces nazvan je drugom agrarnom revolucijom. Tada su počela vrijediti pravila: Ne hraniti goveda zrnom; Više stoke, više gnoja; Više gnoja, više zrna; Više zrna, više stoke; Što kvalitetnija goveda, više mesa i mlijeka. U Europi je mjerilo razvijenosti postala brojnost goveda, ali i stoke ukupno. Velik rast poljoprivredne proizvodnje započeo je u Nizozemskoj i Engleskoj i stvorio se kapital za započinjanje razvoja nazvanog industrijskom revolucijom. Uspješan razvoj govedarske proizvodnje po načelima druge agrarne revolucije u Hrvatskoj je započeo nakon 1896. Tako je izvoz goveda u razdoblju 1896–99. iznosio 62 905 grla, 1900–04. izvezeno je 117 931 grla, 1904–09. izvoz je iznosio 151 990 grla, a 1909–19. godine 134 485 grla goveda prosječno godišnje. Nakon I. svjetskog rata govedarska proizvodnja stagnira, da bi nakon II. svjetskog rata pa sve do 2000. u Hrvatskoj došla u veliku krizu.
Zakonitosti razvoja druge agrarne revolucije s govedarstvom kao osnovicom razvoja trajale su do II. svjetskog rata, kada je u SAD-u započela treća agrarna revolucija. Značajke promijenjenih tendencija razvoja govedarstva po zakonitostima treće agrarne revolucije prikazuju promjene u SAD-u:
Godina |
Broj goveda
(u tis.) |
Farme
za mlijeko
(u tis.) |
Broj mliječnih
krava (u tis.) |
Proizvodnja |
Broj potrošača |
po
kravi
(L) |
ukupno
(mlrd. L) |
po
farmi |
po
kravi |
1950. |
80 052 |
3648 |
22 000 |
2410 |
53 |
42 |
6,8 |
1951. |
98 896 |
182 |
9 990 |
6744 |
67 |
1387 |
25,3 |
Kroz 40 godina u SAD-u je ostalo samo oko 5% farmi za proizvodnju mlijeka, broj krava za proizvodnju mlijeka značajno se smanjio, a proizvodnja mlijeka po kravi i ukupna proizvodnja mlijeka povećala se. Istodobno, ukupni je broj goveda rastao, jer se povećavao broj mesnih goveda. Razvio se tip govedarstva u kojem je došlo do specijalizacije na mliječno i mesno govedarstvo. Takva tendencija razvoja zahvatila je sve razvijene zemlje gdje su djelovali tržišni zakoni. U Hrvatskoj se, zbog dogovorne ekonomije i pogrješno planiranoga razvoja, takav proces nije dogodio i broj goveda se jako smanjio, a proizvodnja postala nedovoljna i za vlastite potrebe.
Značajke su suvremenoga govedarstva: specijalizirane mliječne farme, na kojima broj mliječnih krava i proizvodnja mlijeka po kravi stalno raste, proizvodnja mesa koja se, osim uz mliječno govedarstvo, odvija u pašnim sustavima na mesnom tipu goveda te započinjanje procesa regionalizacije, odnosno proizvodnje mlijeka i mesa koncentrirane na područjima koja imaju komparativne prednosti. Taj proces podržava globalizaciju, odnosno ukidanje tržišnih barijera. Očekuje se da će u EU prednosti u proizvodnji mlijeka imati priobalno područje od Danske do Normandije u Francuskoj.
Između kontinenata, ali i između pojedinih zemalja, postoje velike razlike u govedarskoj proizvodnji. Tako se u Europi drži oko 151 milijun goveda i proizvodi oko 209 mlrd. L mlijeka, dok se istodobno u Africi drži oko 223 milijuna goveda, a i proizvodi samo oko 19 mlrd. L mlijeka (podatci za 1999):
Područje |
Broj goveda
(u tis.) |
Zaklano goveda
(u tis.) |
Proizvodnja
mlijeka (u mlrd. L) |
Svijet |
1 338 200 |
272 870 |
480 650 |
Europa |
150 550 |
58 330 |
209 350 |
Afrika |
223 340 |
25 580 |
18 820 |
Amerika (Srednja i Sjeverna) |
160 960 |
49 760 |
94 610 |
Amerika (Južna) |
302 100 |
53 610 |
46 110 |
Azija |
464 910 |
72 850 |
90 500 |
Australija i Oceanija |
36 340 |
12 740 |
21 260 |
U Hrvatskoj je brojnost goveda jako opala, što je imalo velik utjecaj na sveukupnu krizu poljoprivrede i nekorištenje poljoprivrednih zemljišta:
Godina |
Broj goveda
(u tis.) |
Broj krava i
steonih junica (u tis.) |
Prirast goveda
(u tis. t) |
Proizvodnja kravljeg
mlijeka (u mil. L) |
1960. |
1105 |
629 |
79 |
634 |
1965. |
1055 |
604 |
110 |
588 |
1970. |
963 |
623 |
114 |
639 |
1975. |
1040 |
641 |
131 |
820 |
1980. |
977 |
607 |
150 |
1027 |
1985. |
914 |
552 |
138 |
999 |
1990. |
830 |
473 |
117 |
883 |
1995. |
495 |
353 |
65 |
572 |
1998. |
443 |
300 |
54 |
615 |
1999. |
438 |
296 |
66 |
603 |