struka(e): | |

Gračac, grad u južnoj Lici, Zadarska županija; 2060 st. (2021). Leži u središnjem dijelu Gračačkoga polja, uz ponornicu Otuču, na 562 m apsolutne visine. Prometno čvorište; željeznička pruga Zagreb–Knin–Split; ceste: Zagreb–Karlovac–Gračac–Zadar i Gospić–Gračac–Knin. Tragovi srednjovjekovnog grada na Gradini blizu kat. crkve. Na baroknoj župnoj crkvi sv. Jurja iz XVIII. st. (stradala u II. svjetskom ratu) nalazi se kasnobarokni epitaf grofa Kneževića (1781). Trg. središte s tekstilnom (konfekcija), kožarskom, drvnom i prehrambena industrija; silos za žitarice. U blizini (4 km) Cerovačke ili Turkaljeve pećine. – Područje grada bilo je naseljeno u prapov. doba Japodima. Prvi se put spominje u povelji Mladina I. Bribirskoga iz 1302. pod imenom Hotuča, u kojoj se nalazila središnja utvrda Hotučke županije Gradac (Gradac, castra Gradecz). God. 1318. u gradu je stolovao kao župan Jakob iz plemena Gusića. Od 1465. bio je u posjedu kneza Karla Kurjakovića, a 1509. kneza Ivana Karlovića. God. 1527. Osmanlije su osvojili mjesto i dali mu ime Gračac. Otada do 1689. dio Udbinske ili Ličke kapetanije. God. 1574. osnovana je nahija Gradčac. Od 1689. do 1881. bio je pod vojnom upravom, a potom je ušao u sastav civilne Hrvatske. Oko 1700. u okolicu Gračaca doseljavaju se Bunjevci. Za vrijeme Domovinskog rata 1991. Gračac je okupiran kao važno središte u prometnom povezivanju okupiranih područja. Oslobođen je u kolovozu 1995.

Citiranje:

Gračac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gracac>.