STRUKE:

građevinarstvo

ilustracija
GRAĐEVINARSTVO, asfaltna baza u Engleskoj
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8

građevinarstvo, tehnička znanost i privredna grana koja se bavi tehničko-tehnološkim aspektima gradnje građevina, tj. istraživanjem, projektiranjem i izgradnjom te proizvodnjom građevnih materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda (→ građevinska industrija), ispitivanjem zemljišta, materijala i konstrukcija te građevnom statikom (mehanička otpornost i stabilnost građevine).

Građevinarstvo se dijeli na visokogradnju i niskogradnju. Građevinski objekti visokogradnje zgrade su namijenjene stanovanju (obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade), kulturi (kazališta, koncertne i kinodvorane, galerije, muzeji), vjerskim obredima (crkve), odgoju i obrazovanju (škole, dječji vrtići), zdravstvu (domovi zdravlja, bolnice, lječilišta), turizmu i ugostiteljstvu (hoteli, restorani), športu i rekreaciji (stadioni, šport. dvorane, bazeni), administraciji i poslovanju (upravne i poslovne zgrade), prometu i vezama (garaže, kolodvori, pristanišne zgrade, pošte, radiopostaje i televizijske postaje), obrtu i trgovini (radionice, prodavaonice, robne kuće), industriji i poljoprivredi (proizvodne zgrade i hale, hangari, skladišta, silosi, hladnjače, staje), a također i dimnjaci, vodotornjevi i dr. – Građevinski objekti niskogradnje jesu hidrograđevinski za uređenje vodotokova, melioraciju, opskrbu vodom i odvodnju (brane, nasipi, kanali, obale, vodovod, kanalizacija), prometni (ceste, željezničke pruge, mostovi, tuneli, luke, žičare, uspinjače), energetski, za prijenos i distribuciju el. energije, plina, tople vode i pare (dalekovodi, el. rasklopna postrojenja, plinovodi, naftovodi).

Građevinarstvo ima u Hrvatskoj dugu tradiciju, a mnogobrojne crkve, javne i utilitarne zgrade, utvrde, dvorci i ljetnikovci svjedoče o vještini njihovih graditelja (→ arhitektura). Prvi značajni radovi na području vodogradnje započeli su 1876. na rijekama Savi, Dravi, Kupi i Krapini. Do 1891. u mnogim je gradovima uvedena kanalizacija (Županja, Crnac), a vodovod su dobili Zagreb, Ogulin, Sušak. U to se doba rješavala odvodnja u Imotskom, Konavoskom i Sinjskom polju te natapanje (Vransko jezero), a ribnjaci su se gradili u Donjem Miholjcu, Jastrebarskom, Zdenčini. God. 1879. postojalo je 472 km državnih cesta i 2875 km zemaljskih cesta. Prva željeznička pruga (Kotoriba–Čakovec–Macinec) izgrađena je 1860., a 1862. i pruga od Zidanoga Mosta preko Zaprešića do Siska, u dužini od 76 km. Početkom XX. st. u Hrvatskoj se počeo upotrebljavati armirani beton. Između dvaju svjetskih ratova u Hrvatskoj su se razvila brojna privatna građevinska poduzeća. God. 1941. osnovao se u Zagrebu Ured za izgradnju hrvatskih radničkih obiteljskih domova i izgrađeno je 308 domova. Za vrijeme II. svjetskog rata izgrađen je i kompleks oružničke škole u Bjelovaru, uređen je vodotok Save, izrađeni obrambeni nasipi na Sutli i Savi, izgrađena cesta Varaždin–Sesvete sa suvremenim kolnikom, a započela je i izgradnja željezničke pruge od Knina prema Bihaću (tzv. unska pruga), pruge Karlovac–Slunj i Vrbosko–Črnomelj, te uskotračne pruge Metković–Ploče. Izgrađeni su mostovi kraj Topuskoga, Čemernice Lonjske, Donjega Miholjca. Od 1946. do 1950. osnovana su velika društvena građevinska poduzeća u Zagrebu (Industrogradnja, Hidrotehnika, Tempo, Gortan, Tehnika, Geomehanika, Novogradnja, Hidroelektra, Vijadukt), Splitu (Lavčević, Pomgrad), Osijeku (Osijek-Koteks, Tehnika Beton), Rijeci (Jadran, Primorje, Asfalt). U poslijeratnom su razdoblju osnovana i specijalizirana projektna poduzeća, zavodi i instituti, a izvođačka i projektantska poduzeća grade i projektiraju značajne građevine koje nimalo ne zaostaju za svjetskim dostignućima: brana Peruća, HE Senj i Split, šport. objekti u Splitu (za Mediteranske igre) i Zagrebu (za Univerzijadu), drvena kupola Brodarskog instituta, Krčki most, industrijski objekti Željezare Sisak i rafinerije Urinj, koksare Bakar te niz turističkih objekata duž Jadrana. U tom su razdoblju velika poduzeća s uspjehom gradila i u inozemstvu. Tijekom Domovinskoga rata ratne su prilike djelovale na smanjenje investicija, što je mnoga poduzeća dovelo na rub egzistencije. No, obnova ratom porušenih kuća te izgradnja prometnica, u drugoj su pol. 1990-ih gospodarski potakli građevinarsku djelatnost.

Sustavno školovanje građevinara u Hrvatskoj započinje osnutkom Kraljevske zemaljske obrtne škole u Zagrebu, u kojoj se već 1892. otvorio tečaj za izobrazbu graditelja i pomoćnog osoblja. God. 1897. osnovana je i Građevinska stručna škola, preteča srednje tehničke škole. God. 1919. u Zagrebu se osnovala Tehnička visoka škola, koja je 1926. prerasla u Tehnički fakultet na kojem je djelovao i građevinski odsjek. God. 1956. iz tog je fakulteta nastao Arhitektonsko-građevinsko-geodetski (AGG) fakultet, a od 1962. Građevinski fakultet djeluje samostalno. Osim Zagreba, danas građevinski fakulteti djeluju i u Splitu (još 1920. osnovana je Srednja tehnička škola), Rijeci i Osijeku.

građevinarstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23005>.