struka(e): građevinarstvo

građevni nacrti, tehnički crteži kojima se u određenom mjerilu prikazuje građevina ili njezin dio, a sastavni su dijelovi grafičkoga priloga građevnih projekata. Položajni nacrt (situacija) u mjerilu 1 : 500 ili 1 : 1000 služi za prikazivanje položaja građevine i njezinog odnosa prema drugim objektima; idejni nacrti izrađuju se u mjerilu 1 : 200 ili 1 : 500 s osnovnim prikazom oblikovnog i funkcionalnog rješenja građevine; glavni ili uradbeni nacrti u mjerilu 1 : 100 sadrže prikaz tehn. rješenja građevine; izvedbeni ili radionički nacrti u mjerilu 1 : 50 služe za izvedbu na gradilištu ili za radioničku izradbu konstrukcija; detaljni nacrti u mjerilu od 1 : 20 do 1 : 1 rabe se za izvedbu složenih detalja građevne konstrukcije; konstrukcijski nacrti u različitim mjerilima opisuju izradbu specijalnih konstrukcija; instalacijski nacrti u mjerilu 1 : 100 služe za izvedbu instalacija vodovoda, plina, el. struje, gromobranske instalacije, ventilacije, klimatizacije; obračunski nacrti u mjerilu 1 : 50 podloga su za izračunavanje količine utrošenog materijala.

Glavni projekt služi za dobivanje građevne dozvole te izvedbu manje zahtjevnih građevina, a osim arhitektonskih, građevinskih, instalacijskih nacrta, sadrži i tehn. opis, troškovnik, podatke o geomehaničkim i drugim istraživanjima, statički i druge proračune, program kontrole i osiguranja kakvoće, opis postupanja s otpadom, katastarski plan, posebne tehn. uvjete gradnje, opis etažiranja te certifikat za predgotovljene konstrukcije.

Idejni projekt služi za prikaz osnovnih obilježja građevine te ishođenje lokacijske dozvole, a osim idejnih nacrta sadrži i katastarski plan, tehn. opis, podatke o geomehan. istraživanjima te pokazatelje ispravnosti tehn. rješenja.

Nekoć su se građevni nacrti izrađivali na prozirnom papiru, što je omogućivalo višestruko kopiranje i korištenje u administrativnom postupku, na gradilištu i dr. Izrađivali su se u različitim mjerilima i načinima prikaza, ovisno o fazi razradbe projektne dokumentacije. Suvremena primjena računala znatno je promijenila način izradbe građevnih nacrta, jer omogućuje izradbu crteža u mjerilu 1 : 1, koje se pri ispisu nacrta jednostavno prilagođuje potrebnomu stupnju prikaza detalja, tj. pojedinoj fazi razradbe dokumentacije. Računalo omogućuje razradbu projekta istodobno u trima dimenzijama, pa se prostorni prikazi, koji su donedavno bili izrađivani crtežima i maketama, danas izvode računalnom obradbom. (→ tehnički nacrt)
Citiranje:

građevni nacrti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gradjevni-nacrti>.