struka(e):

građevno drvo, građevni materijal od četinjača (jelovina, smrekovina, borovina) ili bjelogorice (hrastovina, bukovina i dr.). U građevinarstvu se razlikuje monolitna drvena građa kao što su oblice, poluoblice, tesana građa i piljena građa te pločasta građa: furniri, slojeviti proizvodi (furnirske ploče, panel-ploče, laminirane ploče, slojevite ploče), ploče vlaknatice (tvrde, polutvrde, meke), ploče iverice, kombinirane ploče i lagane ploče (od drvene vune povezane mineralnim vezivom). Obla građa upotrebljava se kao neobrađeno drvo za temelje, skele, stupove i drvene mostove poprečnoga presjeka 6 do 30 cm, duljine 1 do 16 m. Tesana i piljena građa služi za izradbu svih vrsta drvenih konstrukcija. Piljena građa izrađuje se kao grede duljine 3 do 8 m, presjeka većeg od 10 cm × 10 cm, gredice presjeka 3,6 cm × 4,8 cm do 10 cm × 10 cm, duljine 2 do 6 m, letve presjeka 0,6 cm × 2,4 cm do 2,6 cm × 4,8 cm, duljine 1 do 6 m, mosnice debljine 4,8 cm, širine 10 cm, duljine 3 do 6 m, daske debljine 1,2 do 3,8 cm, duljine 3 do 6 m, utorene daske (brodski pod, lamperija) i parket. Pločasta građa upotrebljava se u građevnoj stolariji, za oblaganje zidova i stropova, za zvučnu i toplinsku izolaciju. Kod drvene se građe utvrđuju estetska (boja, tekstura, sjaj, miris, finoća), fizička (poroznost, vlažnost, gustoća), mehanička (čvrstoća, tvrdoća, otpornost prema trošenju), kemijska (otpornost prema atmosferilijama, gorenju) i druga svojstva. Prema kvaliteti drvena se građa dijeli, s obzirom na nosivost, na tri klase, a dopuštena se naprezanja utvrđuju normativima prema klasama i vrsti drva.

Citiranje:

građevno drvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gradjevno-drvo>.