STRUKE:

amonijak

ilustracija
AMONIJAK, shema proizvodnje prema Kelloggovu postupku

amonijak (lat. ammoniacus < grč. ἀμμωνıαϰός: iz kraja blizu Amonova hrama u Libiji, gdje se dobivala amonijeva sol), bezbojan plin, NH3, oštra, karakteristična mirisa, lakši od zraka, lako topljiv u vodi. Vodena otopina reagira alkalično, a uz amonijak sadrži i adicijom vode nastalu bazu NH4OH (amonijev hidroksid). U prirodi nastaje raspadanjem bjelančevina i vulkanskom djelatnošću. U tehnici se dobiva izravnom sintezom od sastavnih elemenata (dušik i vodik) pod povišenim tlakom i pri višoj temperaturi (Haber-Boschov postupak), a manje količine i iz amonijačnih voda. Amonijak je osnovica gotovo svih sintetski dobivenih dušikovih spojeva. Najveći se dio amonijaka troši za pripravu umjetnih gnojiva, a tekući amonijak i sam je gnojivo. Upotrebljava se u proizvodnji dušične kiseline, mnogobrojnih amonijevih soli, natrijeva cijanida, amina, aminoplasta, kemijskih vlakana, bojila, eksploziva i dr. Primjenjuje se i u rashladnim uređajima te u metalurgiji.

amonijak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2324>.