struka(e): pravo

Helijeja (grč. ἡλıαία), najviši sudski organ u Ateni nazvan tako zato što je zasjedao pod otvorenim nebom (grč. hḗlios: sunce). Helijeja je bila vrst masovnoga porotnog suda, a nastao je na poč. VI. st. pr. Kr. Činilo ga je 6000 članova (5000 redovnih i 1000 dodatnih), koji su svake godine bili određeni kockom između građana u dobi od najmanje 30 godina, a po 600 iz svake file (plemena). Helijeja se dijelila na 10 sudskih vijeća (dikasterija) kojih je veličina ovisila o stvarnoj nadležnosti, a sezala je od 201 (za imovinske i sporove manjeg značaja) pa do svih 6000 porotnika, ali ih je najčešće imala 501 (to vijeće moglo je izreći smrtnu kaznu). Radi osiguranja objektivnosti suđenja dikasterijima su sporovi dodjeljivani kockom na sam dan suđenja. Helijeja je rješavala u prizivu protiv odluka nižih sudova i funkcionera, a imala je prvostupanjsku nadležnost za delikte počinjene protiv države i protiv službene dužnosti. Helijeja je imala i pravo konačne potvrde zakonodavnih odluka Narodne skupštine pa je mogla spriječiti njihovo stupanje na snagu; provjeravala je i službenike koje je skupština izabrala te davala pristanak za preuzimanje službe.

Citiranje:

Helijeja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/helijeja>.