heloti (grč. εἵλωτες, ἑλῶταı), državni robovi u Sparti, ždrijebom dodjeljivani pojedinim Spartancima (Jednakima – grč. Ηοmοίοi) na službu kao poljodjelci. Bili su vezani uza zemlju, a gospodar ih nije mogao ubiti, prodavati izvan zemlje, ni pustiti na slobodu. Sve što bi proizveli iznad određenih nameta, bilo je njihovo. U vojsci su služili kao lako naoružani vojnici, a od Peloponeških ratova i kao hopliti. Zbog teških životnih prilika heloti su se znali buniti. Kako bi održali vlast nad njima, Spartanci su protiv helota organizirali tzv. kriptije, pohode mladih Spartanaca na selo da nadziru i ubijaju sumnjive helote. Takvi su pohodi i pokolji ujedno sprječavali demografsku ekspanziju helota. Helot pušten na slobodu zvao se neodamod (grč. νεοδαμώδης: novi građanin), a dijete rođeno od Spartanca i helotkinje, motak (grč. μόϑαξ), odgajalo se zajedno sa Spartancima i dobivalo građansko pravo Sparte.
