STRUKE:

Ande

ilustracija
ANDE
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Ande (španjolski Los Andes ili Cordillera de los Andes), najdulji (7500 km) i jedan od najviših planinskih masiva na Zemlji; proteže se na zapadnoj strani Južne Amerike od Karipskoga primorja na sjeveru do rta Horn na jugu u širini od 200 do 800 km. Ande su građene od paleozojskih, mezozojskih i tercijarnih naslaga, kroz koje je prodirao vulkanski materijal i mjestimično pokrio velike prostore. Nastale su nabiranjem koje je počelo potkraj paleozoika; najjače je bilo u tercijaru (osobito pliocenu). U poprečnome presjeku Ande se dijele u tri pojasa: istočni (značajan zbog rudnoga blaga u paleozojskim stijenama), unutarnji (prave Ande) i zapadni ili pacifički pojas (Cordillera de la Costa), koji je na jugu razlomljen i djelomično potonuo u more. Jače izdizanje pojedinih dijelova Anda u tercijaru i pleistocenu pratio je intenzivan vulkanizam. U doba mirovanja tektonskih procesa egzogene sile snizile su i poravnale neke dijelove Anda i stvorile valovite ravnjake, koji su se kasnijim pokretima razlomili. Pleistocenska glacijacija zahvatila je najviše vrhove Anda, osobito južne patagonske Ande. Južnije od 42° zapadna strana Anda raščlanjena je mnogobrojnim fjordovima.

Ande se od sjevera prema jugu dijele u tri skupine: sjeverne, srednje i južne Ande. Sjeverne se kroz Venezuelu, Kolumbiju i Ekvador pružaju do 5° S. U Kolumbiji se račvaju u tri lanca, između kojih protječu rijeke Magdalena i Cauca, a u Ekvadoru u dva glavna lanca. Na prijelazu između Kolumbije i Ekvadora nalazi se niz aktivnih i ugaslih vulkana (Avenida de Vulcanos), a najpoznatiji je Chimborazo (6263 m, prije 6310 m). Srednje Ande pružaju se pretežno kroz Peru i Boliviju do sjevernoga dijela Čilea. Između lanaca na visini od 4000 do 4500 m nalaze se prostrane visoravni (puna, altiplano) sa jezerima (Lago de Poopó, Titicaca). Najviši su vulkanski vrhovi Illimani (6438 m) i Ancohuma (6427 m). Južne Ande sastoje se od lanca koji se proteže od 27°S do kraja kontinenta, s najvišim vrhom američkog kontinenta Aconcaguom (6962 m). Prema jugu Ande se snizuju (srednji Čile oko 5000 m, južnije 3000 do 3500 m, na Ognjenoj Zemlji prosječno oko 2000 m). Snježna je granica na Ognjenoj Zemlji ispod 1000 m. – Ande se klimatski dijele u nekoliko područja, jer se protežu kroz 66° geografske širine (od 12° N do 54° S), a jak je osim toga i klimatski utjecaj Tihog oceana. Klima se mijenja od vlažne i hladne subarktičke na jugu, preko suhe suptropske u srednjem dijelu do vlažne ekvatorske na sjeveru. Zapadni pristranci srednjih Anda imaju vrlo malo oborina (utjecaj hladne Čileanske struje), za razliku od vlažnih istočnih. Velike klimatske i vegetacijske razlike uvjetovane su i visinom: tierra caliente (vrući pojas) do 900 m visine odlikuje se prosječnom temperaturom oko 26 °C i tropskom kišnom šumom, tierra templada (umjereni pojas) do 1800 m je nešto hladniji (21 °C) i ima suptroptropsku vegetaciju, a tierra fría (hladni pojas) do 3000 m ima prosječnu temperaturu oko 14 °C; neki su vrhovi pod vječnim snijegom (tierra helada). Ande su golemo razvođe s kojega rijeke otječu na istok prema Atlantskom i na zapad prema Tihom oceanu. Rijeke srednjeg i južnog Čilea proširuju regresijskom (unatražnom) erozijom svoja porječja na štetu atlantntskih rijeka.

U Andama su se razvile vrlo stare kulture (Peru, Bolivija). Gradska naselja, osobito srednjih Anda, ističu se velikim visinama: Bogotá oko 2645 m, Quito 2850 m, La Paz 3658 m, Potosí 3976 m, Cerro de Pasco 4342 m i dr. U južnim Andama naselja se nalaze u planinskome podnožju. Za razliku od ostaloga dijela Južne Amerike, u Andama glavninu stanovništva još uvijek čine Indijanci. Gospodarsko značenje andskoga područja u prvome je redu određeno njegovim rudnim bogatstvom; u svjetskoj rudarskoj proizvodnji izdvaja se proizvodnjom rudâ bakra (Čile, Peru), kositra (Peru, Bolivija), olova i cinka (Peru), zlata (Peru, Čile), srebra (Peru, Bolivija, Čile). Poljoprivredne kulture uspijevaju u klimatski povoljnim krajevima do znatnih visina: u tropskom području uzgajaju se do 2000 m kava i šećerna repa, a iznad 2000 m (do 4000 m) žitarice i krumpir. Na jugu je razvijeno stočarstvo i sječa drva. U srednjim Andama obrađene su međuplaninske zavale i ravnjaci (jezgra civilizacije Inka). Ande su velika prometna barijera; transandske željezničke pruge među najvišima su na svijetu (Lima–La Oroya 4835 m). U najnovije vrijeme gradnjom cesta preko visokih prijevoja (uključujući i Panameričku autocestu) svladava se izoliranost andskoga područja. Osobito je važna peruanska transandska autocesta (Lima–Pucallpa), završena 1969., koja se spaja s transamazonskom autocestom (Rodovia Transamazônica; u izgradnji).

Ande. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2537>.