Andora

ilustracija
ANDORA, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Andora (Andorra; Kneževina Andora/Principat d’Andorra), država u području Pireneja, između Francuske (duljina granice 57 km) i Španjolske (64 km); 468 km².

Prirodna obilježja

Andora je visokoplaninska država (prosječna visina 1996 m) koja zauzima južne padine istočnih Pireneja, u porječju gornjega toka rijeke Valire. Sastoji se od šest ledenjačkih dolina okruženih planinskim vrhovima; najviši je vrh Comapedrosa (francuski Coma Pedrosa; 2942 m). Najniža je točka države na visini od 840 m (ušće rijeke Runer u Valiru). Rijeka Valira (također Gran Valira; 41 km) pritok je Segre (porječje Ebra); glavni pritoci: Riu d’Os, Madriu i Incles.

Klima je u dolinama (apsolutna visina 900 do 1200 m) umjereno planinska, a u području iznad 2000 m oštra planinska; na visini od približno 1200 m temperatura zimi pada do –15 °C. Godišnja količina oborina iznosi 500 do 1500 mm. Maksimum je oborina u proljeće i jesen. Snijeg se mjestimice zadržava i po 7 mjeseci. Andora je najvećim dijelom pod visokoplaninskim pašnjacima (26% teritorija) i šumom (38%); golo kamenito tlo prekriva 20% površine.

Stanovništvo

U Andori živi 78 014 st. (2015), odnosno 151 st./km². Andorci čine 45,8% stanovništva, a ostalo su strani državljani. Među strancima prevladavaju Španjolci (26,4% ukupnoga stanovništva), Portugalci (13,7%) i Francuzi (5,0%), koji su se najvećim dijelom doselili u razdoblju od 1960-ih do 1990-ih godina, a ostali (Argentinci, Filipinci, Englezi, Talijani, Marokanci i dr.) čine 9,1% populacije. Stanovnici su uglavnom katoličke vjere (90%); muslimana ima 2%, a protestanata i pripadnika ostalih religija 8%. Službeni jezik je katalonski, a razgovorni španjolski, francuski i portugalski. Porast broja stanovnika iznosi prosječno godišnje 3,5% (2007–12), a najviše ovisi o useljavanju stranaca koji dolaze živjeti i raditi u Andori. Prirodni prirast stanovništva iznosi 5,1‰ ili 0,51% (2014), a rezultat je niskoga nataliteta (9,1‰, 2014) i veoma niskoga mortaliteta (3,9‰, 2014; mnogi stranci se u starijoj dobi vraćaju u zemlju podrijetla); smrtnost dojenčadi iznosi samo 2,4‰ (2006–07). U dobi je do 14 godina 15,5% st., od 15 do 64 godine 72,0%, a u dobi od 65 i više godina samo 12,5% stanovništva (2014). Andora se ubraja u države s najdugovječnijim stanovništvom; očekivano trajanje života rođenih 2012. iznosi 80,4 godine za muškarce, odnosno 85,4 godine za žene. Andora je u postindustrijskoj fazi razvitka. Na to upućuje visok udio zaposlenih u uslužnim djelatnostima; u poljoprivredi (uzgoj duhana, stočarstvo), šumarstvu i ribarstvu radi samo 0,5% zaposlenog stanovništva, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 12,1%, a u uslužnim djelatnostima 87,4% stanovništva (2014). Glavni je i najveći grad Andorra la Vella (španjolski Andorra la Vieja, francuski Andorre-la-Vieille; 19 884 st., 2015); ostala su veća gradska naselja (2015) Escaldes-Engordany (14 367 st.), Sant Julià de Lòria (7729 st.; sveučilište osnovano 1997), Encamp (7630 st.) i La Massana (5371 st.); u gradovima živi 85,1% stanovništva (2015).

Gospodarstvo

Od sredine 1960-ih do kraja XX. st. Andora se iz subvencionirane miniekonomije razvila u porezni raj, te u visokoprofitabilno turističko odredište koje sve intenzivnije razvija zimski turizam. Godine 2012. BDP je bio 3,2 milijarde USD, odnosno oko 41 000 USD po stanovniku, što Andoru čini jednom od država s najvišim standardom u svijetu. Oko 80% BDP-a ostvaruju turizam i bankarstvo. Vrijednost izvoza 2012. bila je 70 milijuna USD (najviše duhanski proizvodi i namještaj), a uvoza 1,4 milijarde USD (uglavnom električna energija, prehrambeni proizvodi i roba široke potrošnje). Najvažniji su vanjskotrgovinski partneri Španjolska i Francuska. Godine 2012. stopa nezaposlenosti bila je oko 3%, a javni je dug iznosio oko 41% BDP-a.

Promet

Željezničke pruge nema, ali u blizini granice, na francuskom teritoriju (željezničke postaje L’Hospitalet-près-l’Andorre i Latour-de-Carol) prolazi željeznička pruga koja omogućuje vezu s Parizom i Barcelonom. Ceste (269 km, od čega 198 km asfaltiranih) povezuju glavni grad Andore s gradovima Seu d’Urgell (Španjolska) i Foix (Francuska). Zračnom prometu služe helidromi La Massana, Arinsal i Escaldes-Engordany; najbliža je zračna luka kraj španjolskoga grada Seu d’Urgell, 20-ak km jugozapadno od glavnoga grada Andore.

Novac

Službeno je sredstvo plaćanja euro (€, EUR), koji je 2002. zamijenio španjolsku pesetu i francuski franak. 1 euro = 100 centa.

Povijest

Tradicija političke posebnosti Andore potječe iz vremena Karla Velikoga i njegovih pohoda na Pirenejski poluotok na prijelazu iz VIII. u IX. st. Godine 819. Andora se našla među posjedima biskupa od Urgella. Nekoliko stoljeća bila je predmetom sukoba između feudalaca sjeverne Katalonije i južne Francuske. Godine 1231. urgellski biskup Pocije dao joj je autonomiju. Sporazumom iz 1278. između urgellskoga biskupa i francuskoga grofa od Foixa ustanovljen je njihov zajednički suverenitet nad Andorom. Takva je situacija, s malim promjenama, potrajala do najnovijih vremena (1607. prava grofova od Foixa prešla su na kraljeve Francuske, a u XIX. st. na francuske predsjednike). Svojim je suverenima (Francuskoj i španjolskomu biskupu od Urgella) Andora plaćala simboličan danak.

Francuska je 1953. privremeno zatvorila granicu prema Andori jer je Radio Andora, bez francuske suglasnosti, emitirao program za južnu Francusku. Na plebiscitu održanome 1977. većina se izjasnila za političke reforme. Biračko je pravo 1985. prošireno na sve građane s navršenih 18 godina. Andora je 1993. dobila ustav, nakon 715 godina francusko-španjolske vladavine; 1993. održani su prvi opći izbori. Primljena je u UN 1993., a u Vijeće Europe 1994.

Politički sustav

Prema Ustavu od 28. I. 1993. Andora je kneževina (principat) s parlamentarnim sustavom vlasti. Položaj šefa države zajednički obnašaju francuski predsjednik i biskup španjolskoga grada Urgella, ali s ustavno ograničenim, ceremonijalnim ovlastima. Njihovi su predstavnici u Andori za Francusku viguier de France (namjesnik Francuske), a za Španjolsku viguier épiscopal (biskupski namjesnik). Izvršnu vlast ima Izvršno vijeće koje se sastoji od 9 članova, koje na taj položaj imenuje predsjednik vlade. Njega na taj položaj imenuje Opće vijeće, a potvrđuje kolektivni šef države.

Zakonodavnu vlast ima Opće vijeće (Consell General) od 28 članova, izabranih na 4 godine, po segmentiranom izbornom sustavu: polovica se bira putem nacionalnih lista, a polovica u 7 izbornih jedinica (po 2 vijećnika u svakoj). Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud pravde (Consell Superior de la Justicia), koji ima 5 sudaca (po jednog imenuje svaki od šefova države, te predsjednik parlamenta i predsjednik vlade, a jednoga suci). Država je administrativno podijeljena na 7 župa (parróquia). Nacionalni praznik: Dan Majke Božje od Meritxella, 8. rujna (1278).

Andora. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 27.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2572>.