struka(e):

histoni (prema grč. ıστίον: osnova tkanja, tkanje), skupina malih, vrlo bazičnih bjelančevina koje s deoksiribonukleinskom kiselinom (DNK) čine kromatin, tvar u staničnoj jezgri eukariota, iz koje se u mitozi formiraju kromosomi. Histoni sadrže mnogo aminokiselina s bazičnim bočnim ograncima (arginin, lizin). Tipovi su histona u stanici H1, H2A, H2B, H3 i H4. Po dvije molekule potonjih udružuju se u tzv. oktet histona (H2A2, H2B2, H32, H42), oko kojih se omota 140 pari baza DNK dajući tzv. osnovnu česticu nukleosoma. Nukleosom uključuje još nekoliko desetaka pari baza DNK i jednu molekulu histona H1. Struktura histona izvanredno je očuvana u evoluciji; npr. histoni H4 graška i teleta razlikuju se samo u dvjema aminokiselinama (od ukupno 102).

Citiranje:

histoni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/histoni>.