STRUKE:

hmelj

ilustracija
HMELJ, Humulus lupulus – 1. grančica s muškim cvjetovima, 2. grančica sa ženskim cvjetovima, 3. grančica s listom i plodovima

hmelj (Humulus lupulus), višegodišnja biljka iz por. konoplja (Cannabinaceae). Divlji raste po grmlju na vlažnim i sjenovitim mjestima širom Europe. Razmnožava se vegetativno. Kod njega se razlikuju višegodišnje podzemno stablo s korijenovim sustavom i nadzemne jednogodišnje stabljike (loze) s listovima, zapercima i cvatovima (šišarice). Jednogodišnja je stabljika povijuša, povija se udesno, a naraste do 10 m u visinu. Hmelj je dvodomna biljka s diferenciranim muškim i ženskim cvjetovima koji se razvijaju na odvojenim biljkama. Intenzivno se uzgaja u stalnim 20 do 25 godišnjim nasadima. U hmeljaniku se uzgajaju samo ženske biljke zbog ženskih cvatova – šišarica (strobilus lupuli), a njihove brakteje (glandulae lupuli) s unutrašnje strane imaju mnogo žutih žlijezda, koje u vrijeme sazrijevanja izlučuju žuti cvjetni prah – lupulin. Hmelj se upotrebljava u pivarskoj (šišarice, peletirani hmelj ili hmeljni ekstrakt), a manjim dijelom u farmaceutskoj industriji. Pivu daje karakterističnu aromu i potreban stupanj gorčine. Alfa-kiseline i druge gorke tvari u hmelju djeluju antiseptično pa se pivo ne kvari. Zbog specifičnih zahtjeva u pogledu prirodnih i ekon. uvjeta, agrotehnike i tehn. opremljenosti, proizvodnja hmelja od početka se razvijala strogo regionalno, na razmjerno ograničenim lokalitetima u pojedinim državama. Prirod hmelja (šišarica) iznosi oko 1,5 t/ha. Godišnja svj. proizvodnja iznosi oko 100 000 t, od čega u Europi oko 50 000 t. Glavni svj. proizvođači: SAD, Njemačka, Kina, Češka, Velika Britanija, Slovenija. U Hrvatskoj se hmelj uzgaja na vrlo malim površinama u okolici Iloka i Križevaca, a potrebe se namiruju uvozom.

hmelj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25815>.