Hotentoti (prezrivi naziv prema nizozemski hottentots: mucavci, ograničeni; vlastiti naziv Khoikhoin: ljudi ljudi, pravi ljudi), povijesni europski naziv (koji se danas smatra pogrdnim) za potomke starosjedilačkih nomadskih stočara južne i jugozapadne Afrike (Namibija, Bocvana, Južnoafrička Republika); oko 20 000 pripadnika (prema drugim procjenama do 200 000). Govore kojsanskim jezicima. Plemenske skupine ili klanovi označuju se imenima (Nama, Korana, Kvadi, Gona i dr.) kojima se ujedno označuju i njihovi idiomi. Smatra se da su se s područja sjevernog dijela današnje Bocvane od kraja I. tisućljeća pr. Kr. postupno širili prema jugu i zapadu. Polovicom XVII. st., u doba dolaska prvih europskih doseljenika, naseljivali su područje oko Rta dobre nade i širi obalni pojas južne i jugozapadne Afrike, a osnovna jedinica njihovog društva bio je egzogamni patrilinearni klan. Broj im se potom znatno smanjio zbog epidemija i sukoba s nizozemskim doseljenicima te su mnogi postali sluge i robovi Bura. Potiskivani u udaljenija i suša područja unutrašnjosti prema sjeveru (u današnju Namibiju) i sjeveroistoku te istodobno suočeni s pritiscima bantuskih Ngunija i Sotoa, sredinom XIX. st. borili su se na strani britanskih vlasti kolonije Cape protiv naroda Xhosa te su potom u toj koloniji dobili ograničena politička prava, zadržavši ih do uvođenja aparthejda. Početkom XX. st. u Namibiji su bili izloženi masakru pošto su podigli ustanak protiv njemačkih kolonijalnih vlasti. Zajednički život Hotentota i Bura u južnoj Africi doveo je pak i do miješanja te su u režimu aparthejda mahom bili klasificirani kao »obojeni«. Tradicionalni su način života zadržali samo u nekoliko manjih područja na sjeverozapadu Južnoafričke Republike te u unutrašnjosti Namibije.
