Hruščov, Nikita Sergejevič

ilustracija
HRUŠČOV, Nikita Sergejevič

Hruščov (Hruščev) [xrušč’o'f], Nikita Sergejevič (Sergeevič), sovjetski političar i državnik (Kalinovka, 17. IV. 1894Moskva, 11. IX. 1971). Kao sin ukrajinskog rudara, bio je seoski radnik, te bravar. Obrazovao se uz rad. Postao je 1918. član boljševičke partije, a na početku 1919. uključio se u Crvenu armiju i sudjelovao u borbama protiv bjelogardijaca i poljske vojske. Od 1925. bio je profesionalni partijski funkcionar u Juzovki (danas Donjeck), gdje je dobio potporu L. M. Kaganoviča prvoga sekretara CK KP Ukrajine i bliskoga suradnika J. V. Staljina. God. 1929. studirao je na Industrijskoj akademiji u Moskvi, a 1931. postao je partijski funkcionar u Moskvi te brzo napredovao u partijskoj hijerarhiji: 1934. član CK Svesavezne komunističke partije (boljševika), 1935. prvi sekretar Moskovskoga komiteta, a 1938. kandidat za člana Politbiroa i prvi sekretar CK KP Ukrajine, te 1939. član Politbiroa. Sudjelovao je u partijskim čistkama u Ukrajini. Za II. svjetskog rata bio je vojni i politički rukovoditelj. Od 1947. bio je predsjednik ukrajinske vlade, te se ponajviše bavio razvojem poljoprivredne proizvodnje. Staljin ga je 1949. vratio u Moskvu, gdje je ponovno postao prvi sekretar Moskovskoga komiteta. Nakon Staljinove smrti postupno je istiskivao suparnike uspinjući se na vlast. God. 1953. postao je prvi sekretar CK KP Sovjetskog Saveza (KPSS), a 1958. i predsjednik vlade. Na XX. kongresu KPSS-a 1956. održao je referat O kultu ličnosti i njegovim posljedicama i podvrgnuo radikalnoj kritici Staljinove metode i sustav vlasti. Time je otvorio razdoblje destaljinizacije u kojem su na tisuće političkih zatvorenika pušteni iz zatvora i rehabilitirani, liberalizirani su neki elementi sovjetskog sustava, a potaknuta su i antistaljinistička gibanja u drugim socijalističkim državama. Poboljšao je odnose s Jugoslavijom 1955. Izazvao je međunarodno zahlađenje intervencijom u Madžarskoj 1956. i kubanskom krizom 1962., a pogoršao je i odnose s Kinom. Postupno je jačala oporba njegovoj politici ograničene liberalizacije i modernizacije. U lipnju 1957., uz pomoć maršala G. Žukova, spriječio je pokušaj puča tzv. skupine Maljenkov–Kaganovič–Molotov, ali su otpor konzervativaca te neuspjesi u poljoprivredi pomogli u stvaranju široke koalicije protiv njega. U listopadu 1964. većina u CK KPSS-a prisilila ga je da podnese ostavku na sve državne i partijske dužnosti.

Hruščov, Nikita Sergejevič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26379>.