humanistika

humanistika (lat. scriptura humanistica: humanističko pismo), tip latinskoga pisma nastao pod utjecajem reforme humanista u XV. st., a po uzoru na karolinu. Naziv »humanističko pismo« unijeli su u znanost paleografi sredinom XIX. st. Suvremenici su ga inače nazivali littera antiqua (staro pismo). Humanistici je prethodila gotica, koja je bila teže čitljiva i razlikovala se po mjestu i vremenu upotrebe, pa su zato humanisti dali poticaj da se uvede čitljivije latinsko pismo. Talijanski pjesnik F. Petrarca (1304–74) smatrao je goticu ishitrenim pismom. Humanisti su se oduševljavali starom karolinom, koja je bila vrlo čitljiva (a i mnogi kodeksi starih pisaca bili su njome pisani), pa su pismo željeli reformirati po uzoru na karolinu. Kako u njihovo doba još nije postojala paleografija kao znanost, te još nije bilo klasifikacije i periodizacije latinskoga pisma, oni su vjerovali da su kodeksi latinskih pisaca pisani karolinom zapravo bili pisani rukom klasičnih pisaca. Oni su karolinu zvali antiqua, smatrajući je pismom antike. Središte humanizma pa tako i središte reforme pisma bila je Firenca. Premda je reforma počela već na kraju XIV. st., prvi kodeksi pisani reformiranim pismom, poslije nazvanim humanistikom, pripadaju početku XV. st. Uz karolinu, na reformu su utjecale čitka uncijala, poluuncijala i kapitala. Razlikuje se knjižna i kurzivna humanistika. Knjižna humanistika oponaša razvijenu karolinšku minuskulu XI. i XII. st., no kako je proces tekao postupno, u tekstovima se još uvijek nalaze tragovi gotice. Začetnici su reforme pisma bili humanisti Niccolò Niccolini (1364–1437), Francesco Traversari, G. F. P. Bracciolini (1380–1459) i Ambrogio Traversari (1386–1439). Knjižna humanistika prenesena je i u tiskanu knjigu kao poseban tip slova pod nazivom antiqua. I kurzivna humanistika našla je svoje mjesto u tisku, pa se taj tip kurzivne humanistike danas naziva italique. Reforma pisma, koja je potekla iz Firence, nije bila prihvaćena u Njemačkoj pa se ondje i dalje upotrebljavala gotica.

humanistika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26660>.