husar

husar (madž. huszár, prema husz: dvadeset), laki konjanik, pojavljuje se u drugoj pol. XIV. i u XV. st. u juž. Madžarskoj i u Hrvatskoj na graničnom području s Turcima. Tijekom XVI. st. husari su uspješno suzbijali tur. pljačkaške upade. U Tridesetogodišnjem ratu (1618–48) kao neregularni laki konjanici uspješno su vodili mali rat. Posebno su se isticale pukovnije iz Hrvatske pa je ime »Hrvat« postalo sinonim za husare. Prvu regularnu husarsku pukovniju ustrojili su Habsburgovci 1688., a potkraj XVII. i tijekom XVIII. st. ustrojile su se pukovnije i u drugim eur. zemljama. U Vojnoj krajini postojale su 4 graničarske husarske pukovnije (1746–80). Tijekom napoleonskih ratova 1809. organizirani su banderijalni husari u sklopu pobunjeničke vojske, kao i 1848. U Ilirskim provincijama Francuzi su 1813. podigli 1. hrvatski husarski puk. Ustrojavanjem Hrvatskoga domobranstva podignut je 10. domobranski husarski puk (1874–1918). Njihova uporaba prestala je tijekom I. svj. rata. – Bachovi husari, prezriv i podrugljiv naziv za pomagače i pristaše Bachova apsolutizma.