struka(e): povijest, kulturna

iluzionističke priredbe (prema iluzija), vrsta zabavnoga programa u kojem izvođač (mađioničar, opsjenar) simuliranim nadnaravnim moćima ostvaruje neshvatljive pothvate (nestajanje, rastavljanje žive osobe te njezino ponovno sastavljanje i sl.). Za razliku od magije, kojom se želi zagospodariti prirodnim silama, iluzionizam od najranijih vremena služi isključivo kao zabava i ne teži za stvarnim posjedovanjem nadnaravnih moći. Najraniji poznati izvođači zabilježeni su već u starom Egiptu (npr. Dedi, oko 2700. pr. Kr.). U srednjem vijeku iluzionističke priredbe odvijale su se i na dvorovima i na seoskim priredbama (npr. na sajmovima). Iluzionistička vještina doživjela je procvat tijekom XVIII. i XIX. st., kada su mađioničari dobili i društveno priznanje kao scenski umjetnici (Giuseppe Pinetti, Filippo Torrini, Philip Breslaw, John Henry Anderson, zvan Čarobnjak sjevera, Joseph Buatier De Kolta, članovi obitelji Hermann, i dr.). U XIX. st. javljaju se prva iluzionistička kazališta (npr. kazalište Bijou Jean-Eugènea Robert-Houdina u Parizu, 1845), objavljene su i prve knjige posvećene iluzionizmu, a napisali su ih najuspješniji mađioničari toga doba (Robert-Houdin, John Nevil Maskelyne i dr.). Vrhunac razvoja iluzionističke priredbe dosegnule su u prvoj polovici XX. st. s izvođačima poput Harryja Houdinija, Harryja Augusta Jansena zvanoga Dante, Percyja Tibblesa zvanog P. T. Selbit, Howarda Thurstona i Hymana Goldsteina zvanog Horace Goldin. Nakon kratkotrajnoga gubitka interesa za takve priredbe tijekom 1950-ih i 1960-ih, iluzionističke priredbe doživljavaju ponovni uspon i popularizaciju zahvaljujući televiziji (Richard Pitchford, Milbourne Christopher, Doug Henning, Mark Wilson i dr.). Kraj XX. st. obilježavaju brižljivo planirane spektakularne iluzionističke priredbe – »Nestanak Kipa slobode« i »Prolazak kroz Kineski zid« Davida Copperfielda (pravim imenom David Kotkin), u kojima se iluzija istodobno izvodi pred nazočnima te prenosi preko televizije (obično planetarno, satelitom). Izvođači se pritom služe različitim mehaničkim i optičkim pomagalima, automatima i izvanredno vještim pokretima, ali primjenjuju i određene psihološke postupke. Iluzionistički trikovi psihološki se zasnivaju na fenomenu osjetilnih varki ili odvraćanja pozornosti gledatelja s mjesta na kojem se iluzija zapravo odvija.

Citiranje:

iluzionističke priredbe. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/iluzionisticke-priredbe>.