struka(e): | |

indeks (lat. index: pokazatelj; znak; popis).

1. Popis, kazalo, sadržaj. Sustavno, najčešće abecednim redom sastavljen popis ili tablica imena osoba, naziva predmeta, tema, mjesta i sl. spominjanih u knjizi, nizu, dokumentu, katalogu, bibliografiji, smještenih u nekoj zbirci, na polici ili u knjižnici te u strojno čitljivu katalogu i bibliografskim bazama podataka. Upućuje na njihovo mjesto i omogućuje njihovo pronalaženje ili prepoznavanje, obično iskazanim brojem stranice (ili odjeljka, poglavlja), sekcije, jedinice ili kakvom drugom prikladnom oznakom. Prvi popisi najstarijih knjižnica, preteča kataloga, ponekad su se nazivali indeksima.

2. U Katoličkoj crkvi, službeni popis ili indeks zabranjenih knjiga (→ index librorum prohibitorum).

3. Studentska knjižica, javni dokument u koji se upisuju osobni podatci, naziv fakulteta, studijske skupine, nastavni predmeti, seminari, vježbe, imena profesora, ocjene o uspjehu na ispitima, ovjeravaju semestri te upisuju drugi podatci važni za studij i status studenta.

4. U teoriji književnosti, prema američkom filozofu Ch. S. Peirceu jedna od triju temeljnih vrsta znaka (→ ikon; simbol). Gradi se na uzročno-posljedičnom odnosu između dinamičkoga predmeta (npr. vjetra) i znaka (stablo), pri čemu potonji (povijanjem) reagira na prvi. Veza je između znaka i predmeta u njemu asocijativna ili metonimična.

5. U matematici, slovo ili broj koji služi za međusobno razlikovanje veličina označenih istim slovom. Indeksima se npr. označuju članovi niza s a1, …, an; varijable funkcije s x1, …, xn; elementi matrice s aij. Ovisno o veličini kojoj je pridodan, indeks se dogovorno stavlja uz simbol za tu veličinu, i to spušten ili podignut za pola visine osnovnoga simbola.

6. U fizici, slovo, broj ili neki drugi znak koji služi za međusobno razlikovanje fizikalnih veličina izraženih matematičkim simbolima, npr. za označivanje ukupne mase nekoga sustava kao zbroja pojedinačnih masa: mu = m1 + … + mn. – Dio naziva fizikalne veličine npr. indeks loma, indeks tjelesne mase (→ pretilost).

7. U kemijskim formulama, broj s donje desne strane simbola elemenata koji pokazuje koliko atoma pojedinog elementa ima u molekuli, ionu ili općenito u formulskoj jedinki tvari; npr. u molekulskoj formuli vode (H2O) indeks vodika je 2.

8. U anatomiji, kažiprst. – U fizijatriji indeks disanja, razlika opsega prsnoga koša između vrijednosti u punom udahu i potpunom izdahu, mjerena u centimetrima. – U neonatologiji, indeks vitalnosti novorođenčeta Apgar-indeks. – U biologiji indeks mitoza, brojčani omjer između stanica u mitozi (tj. onih s vidljivim kromosomima) i ostalih stanica (u interfazi) u populaciji; pokazuje intenzitet proliferacije (učestalost umnažanja) stanica.

9. U statistici, indeksi su relativni brojevi koji izražavaju odnose stanja jedne pojave ili skupine pojava u različitim razdobljima prema nekoj odabranoj veličini. Veličina prema kojoj se uspoređuju odnosna stanja naziva se referentnom veličinom ili bazom indeksa. Baza je indeksa vrijednost pojave odabranoga razdoblja u nizu ili koja druga prikladna veličina i ona se izjednačava sa 100. Ovisno o tome je li bazna veličina nepromjenljiva ili se mijenja, razlikuju se indeksi na stalnoj bazi od verižnih indeksa. Indeksi na stalnoj bazi izračunavaju se tako da se vrijednost svakoga člana statističkoga niza podijeli s istom, baznom veličinom, a dobiveni se omjeri pomnože sa 100. Indeks na stalnoj bazi pokazuje koliko jedinica razdoblja t dolazi na svakih sto jedinica bazne veličine, veličine razdoblja b. Verižni indeks dobije se tako da se vrijednost tekućega razdoblja podijeli s vrijednošću prethodnoga razdoblja, a omjer zatim pomnoži sa 100. Razlika verižnog indeksa i 100 stopa je promjene. To je relativni (postotni) iznos promjene razine pojave tekućega razdoblja prema razini prethodnoga razdoblja. Ako se izračunavaju za jedan statistički niz (pojavu), nazivaju se individualnim indeksima. Skupnim indeksima u relativnom se iznosu opisuje varijabilitet u vremenu skupine povezanih pojava. Tim se indeksima prate promjene cijena, fizičkog obujma i vrijednosti pojava koje čine logičnu cjelinu (proizvodnja, izvoz, troškovi života i dr.). Skupni indeksi cijena i količina računaju se kao vagane sredine individualnih indeksa cijena i količina. Značajni su pokazatelji gospodarskoga kretanja, a pojavni su im oblici, primjerice, indeksi fizičkog obujma proizvodnje, veličine prometa, troškova života, burzovnoga poslovanja. Kako su indeksi relativni brojevi, njima se olakšava praćenje osobitosti jedne pojave u vremenu i omogućuje usporedba raznorodnih pojava.

Citiranje:

indeks. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/indeks>.