struka(e):

interkulturalizam (inter- + kultura) (često u istome značenju kao i multikulturalizam), naziv za oblike znanstvenih istraživanja, izobrazbe, javnih politika prema useljenicima te poslovnih odnosa i komunikacija između tvrtki kojima se omogućuje razumijevanje i suradnja među pripadnicima različitih kultura i naroda i na taj način smanjuju ili uklanjaju predrasude i stereotipi o drugima. Glavno je polazište interkulturalizma relativističko: vrijednosti drugih kultura ne smiju se ocjenjivati prema mjerilima vlastite kulture. Otkrivanje katkada dubokih razlika u vjerovanjima, logičkome mišljenju i društvenim običajima ne mora i ne smije dovoditi do međusobnih nesporazuma i sukoba već do stvaranja niza zajedničkih vrijednosti i gledišta te tolerancije prema različitosti.

Interkulturna istraživanja i komunikacije ne otkrivaju samo razlike među kulturama nego i razlike unutar pojedinih kultura, uključujući individualne varijacije i promjene. Na osnovi toga utvrđuju se opće tendencije vjerovanja i ponašanja svojstvene pojedinoj kulturnoj sredini i mogućnosti promjena postojećih kulturnih obrazaca. Stajalište je mnogih zagovornika interkulturalizma da kulture nisu »prirodne vrste« s čvrstim i nepromjenljivim obrascima ponašanja i vrjednovanja koje prihvaćaju i primjenjuju svi članovi zajednice, ali da postoje i granice promjena koje su određene kulturnim razlikama i identitetom, što trebaju uzimati u obzir svi poduzetnici ili zagovornici modernizacije i brisanja razlika među narodima i kulturama. U Kanadi i SAD-u u 1960-ima, a u imigracijskim zemljama Zapadne Europe u 1970-ima, interkulturalizam se uvodio u programe školske nastave kako bi se bolje upoznale kulture nacionalnih ili etničkih manjina i useljenika iz različitih zemalja radi afirmacije načela ravnopravnosti, demokracije i pluralizma, a nasuprot ksenofobiji, rasizmu i diskriminaciji. Interkulturalizam je postao dijelom politike demokratskih zemalja na osnovi uvjerenja da je »otkrivanje drugih otkrivanje odnosa, a ne prepreka« (C. Lévi-Strauss). Interkulturalizmu su suprotna shvaćanja kulturni asimilacionizam (→ asimilacija), koji smatra da je amalgamacija ili stapanje kultura jamstvo društvene kohezije i političke demokracije, i kulturni elitizam, koji smatra da interkulturalizam relativizira vrijednosti i tako banalizira kvalitete kulturnih proizvoda (npr. znanstvene i umjetničke). Za zagovornike interkulturalizma takva su shvaćanja zaostatci kulturnih imperijalizma i kolonijalizma. (→ postkolonijalizam)

Citiranje:

interkulturalizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/interkulturalizam>.