struka(e): |

iskaz (lat. enuntiatio, praedicatio).

1. U filozofiji jezika i logici označava jezično oblikovani sud ili izraz takva suda u rečenici (stavu), a u najopćenitijem smislu iznošenje nekoga činjeničnog stanja, koje je uvijek ovisno o vremenu, interesu, mašti, sugestiji, afektu, okolišu, starosti, spolu itd., dakle o sveukupnom statusu govornika. Strukturu iskaza tvore, već po stoicima, stvar koja se označava i glas ili znak koji ju označava. Zato je analiza iskaza usmjerena poglavito na značenje, tj. na odnos znaka i označenoga (nauk o značenju). G. Frege dopunjuje tu podjelu pa uz značenje uvodi i »smisao«, koji nije više, poput značenja, nikakva objektivna misao neovisna o govorniku koji ju iskazuje. Smisao rečenice (iskaza) nije nikakva objektivna predodžba, budući da on nije predmet osjetilne zamjedbe. Logika iskaza tvori dio formalne logike koji ispituje istinosnu vrijednost iskazâ koji se, na temelju elementarnih iskaza, iskaza koji se ne mogu dalje analizirati, i s pomoću izvjesnih iskaza, mogu oblikovati u tako složene iskaze da njihova istinosna vrijednost ovisi jedino o istinosnim vrijednostima njihovih elementarnih pojedinačnih iskaza i definiciji spomenutih operatora, tj. konstanti koje se koriste u toj logici iskaza.

2. Pojam iskaz (francuski énoncé), zajedno s pojmom iskazivanje (énonciation), 1960-ih su uveli francuski lingvist É. Benveniste i njegovi sljedbenici pragmatičari, O. Ducrot, M. Pêcheux, F. Récanati, kako bi osporili strukturalističku koncepciju jezika. Iskaz je za njih proizvod jednokratna čina iskazivanja koji u njemu ostavlja tragove svoje kontingentnosti. U središte pozornosti dospijeva odnos između govornika i sugovornika u socijalno određenoj situaciji. Za M. M. Bahtina iskaz je kompleksna dijaloška pojava koju u interakcijskoj situaciji presijecaju različite vrijednosne silnice obilježene društvenim i ideološkim napetostima. Za psihoanalitičara J. Lacana, koji izvor govora smješta u Drugoga, u svakome činu proizvodnje iskaza subjekt je uvijek već iskazan, što znači da ne vlada svojom jezičnom djelatnošću, nego ona u njemu otvara nepomirljiv rascjep. (→ izričaj)

Citiranje:

iskaz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/iskaz>.