Jajačka banovina

Jajačka banovina, srednjovjekovna vojna i upravno-teritorijalna jedinica Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva (1463–1527). Pošto su Osmanlije 1463. osvojili bosansku državu, kralj Matija Korvin prodro je u drugoj polovici te godine u Bosnu i oslobodio njezine sjeverne i zapadne krajeve. Na osvojenome području osnovao je Jajačku banovinu, radi zaštite Slavonije i Ugarske od osmanskih upada te kao uporište za protuosmanska djelovanja. Banovina se prostirala južno od Save, između rijekâ Sane, Vrbasa i Bosne. Bila je isprepletena gustom mrežom utvrda u kojima su bile posade s kastelanima. Obuhvaćala je gradove i utvrde Banju Luku, Belaj, Bočac, Celepirovac, Greben, Grmečgrad, Jajce, Jezero, Kamengrad, Ključ, Komotingrad, Kotorgrad, Kozarac, Krupu, Livač, Oštregrad, Pergu, Prusac, Sokolac, Vrbenacgrad, Vinac i Zvečaj. Njome je u početku upravljao M. Zapolja kao gubernator bosanskoga kraljevstva (regni Bozne gubernator, 1463–65), a nakon njega po dva bana. Banovi su često bili i hrvatsko-slavonski banovi. Ban Péter Dóczy (1480–83) 1480. je s Vukom Grgurevićem-Brankovićem prodro do Sarajeva, a ban Petar Keglević (1521–22) u najtežim vojnim prilikama uspješno je branio i opskrbljivao jajačku posadu. Teritorijalno osipanje Jajačke banovine poradi osmanskih napredovanja započelo je odmah nakon 1463., a u punoj jačini nakon smrti Matije Korvina 1490. Osmanlije su postupno zauzimali njezino područje, osvajali ili razarali utvrde i stražarske kule vanjskog obrambenog pojasa. Do 1503. osvojili su glavna uporišta niz Vrbas i držali Vinac i Komotingrad, utvrde koje su zatvarale put k Jajcu s južne i sjeverne strane. God. 1518. osvojili su i utvrdu Jezero nadomak Jajcu i zatvorili zapadni prilaz gradu. Nakon 1518., od Jajačke banovine preostali su samo gradovi i utvrde Jajce i Banja Luka. Tada je opskrba Jajca zahtijevala velike ratne napore. Uspjeh Krste Frankapana, koji se s nekoliko tisuća vojnika i komorom u lipnju 1525. probio dolinom Vrbasa kroz mnogobrojna osmanska uporišta, razbio opsadu Jajca i opskrbio utvrdu i grad namirnicama i ratnom opremom, nije mogao izazvati preokret. U prosincu 1527. namjesnik Husrev-beg osvojio je Jajce, a do kraja godine i ostatak Jajačke banovine.

Jajačka banovina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 5.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28528>.