Jakub-paša Hadum, bosanski sandžakbeg i vezir (?, oko polovice XV. st. – Solun, nakon 10. IV. 1510). Rođen u Bosni te za osmanskog prodora odveden na dvor Mehmeda II. u Amasiji (Amasya), potom upućen kao savjetnik i pomoćnik princu Bajazidu. Godine 1485. postao je beglerbegom pokrajine Rūm, a 1486. sandžakbeg Aydina. Sudjelovao je u bitkama s egipatskim mamelucima (1485–90). U ljeto 1491. spominje se kao bosanski sandžakbeg, a 1493. poduzeo je pljačkaški pohod u Hrvatsku, Kranjsku i Štajersku. Na povratku je zaposjeo Modruš, sjedište Krbavske biskupije, ali samu utvrdu nije uspio osvojiti. Dana 9. IX. 1493. na Krbavskom polju porazio je vojsku hrvatskih plemića na čelu s banom E. Derenčinom (→ krbavska bitka). Godine 1494. postavljen je za beglerbega Rumelije, 1498. za trećega vezira, a 1500. imenovan je velikim vezirom. Tijekom mletačko-osmanskog rata za Lepanto u Grčkoj osvojio je mletačka uporišta Modon i Koron. Godine 1501. vraćen je na položaj trećega vezira, ali je već 1502., zbog bolesti, bio otpušten iz službe pa se povukao na imanje kraj Edirnea. Postavljen je, potom, za sandžakbega u Solunu. Svoj uspjeh na Krbavskom polju opjevao je u pjesmi u obliku kaside, u kojoj se hvali kako je dobio takvu pobjedu kakvu zadobi još samo Murat na Kosovu polju.
