Johnson, Samuel

ilustracija
JOHNSON, Samuel

Johnson [62721ɔ'nsən], Samuel, engleski književnik, književni kritičar i leksikograf (Lichfield, 18. IX. 1709London, 13. XII. 1784). Osnovnu izobrazbu stekao u rodnome gradu, a znanje proširio u knjižari svojega oca. Studij u Oxfordu prekinuo je nakon samo 13 mjeseci zbog nedostatka novca. Naslov doktora, pod kojim je poznat u engleskoj književnosti, dobio je 1765. od dublinskoga sveučilišta; Sveučilište u Oxfordu dodijelilo mu je doktorat deset godina poslije. Neko vrijeme živio u Birminghamu kao učitelj i novinar te započeo književnu karijeru; od 1737. stalno je živio u Londonu. Erudit i poligraf, Johnson je djelovao kao novinar, esejist, biograf, leksikograf, moralist i dramatičar. Uz to, prema glasovitoj biografiji iz pera njegova prijatelja J. Boswella kojega je upoznao 1763., bio je neurotičan, melankoličan, grub, nezgrapan i neuredan, ali i jedan od najosjetljivijih i najduhovitijih ljudi engleske književnosti. Premda se u književnosti i u javnom životu javio suradnjom u časopisima, uspjeh je postigao juvenalskom satirom Pjesma o Londonu (London: A Poem, 1738). Na glas je došao svojim časopisom The Rambler (1750–52), a trajnu slavu donio mu je, nakon devet godina rada, dvosveščani Rječnik engleskoga jezika (A Dictionary of the English Language, 1755). Taj prvi moderni rječnik standardnoga engleskog jezika (za izradbu kojega je među prvima skupio veliki korpus iz književnosti i razgovornoga jezika), s jedinstvenim pečatom autorove osobnosti, ostao je autoritetom jezične uporabe cijelo stoljeće. Antologijsko su djelo engleske književne kritike njegove Drame Williama Shakespearea (The Plays of William Shakespeare, 1765) u osam svezaka. Trećim se njegovim velikim prinosom, osobito književnoj kritičkoj i biografskoj književnosti, smatraju Životopisi pjesnika (The Lives of the Poets, I–X, 1779–81). Stekavši nakon tih djela slavu i društveni položaj, stekao je i državnu mirovinu od 300 funti pa se tako oslobodio stalne borbe s oskudicom. U skladu s engleskom kulturom klupskoga života, i sam je zajedno sa slikarom J. Reynoldsom osnovao (1764) književni klub (The Club, poslije poznat kao The Literary Club), u kojem su se sastajali vodeći intelektualci i umjetnici onoga doba (O. Goldsmith, D. Garrick, A. Smith, E. Burke i dr.) i gdje je Johnson iskazivao svoje iznimne konverzacijske sposobnosti. Po svojim biografsko-kritičkim radovima jedan od najoštroumnijih kritičara svojega doba, polihistor, moralist, satiričar, Johnson je posljednji veliki predstavnik engleskoga klasicizma. Zbog svoje mudrosti, duhovitosti (aforizmi) i ekscentričnosti, »Dr. Johnson« zauzima položaj engleskog Sokrata i jedan je od najomiljenijih likova engleske tradicije. Ostala djela: pjesma Ispraznost ljudskih želja (The Vanity of Human Wishes, 1749), jedini roman Rasselas (1759), putopisna proza Putovanje na škotsko zapadno otočje (A Journey to the Western Islands of Scotland, 1775) i dr.

Johnson, Samuel. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 27.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29263>.