antibiotici

ilustracija
ANTIBIOTICI, pogon za proizvodnju antibiotika u Plivi d.d., Zagreb

antibiotici (anti- + grč. βıωτıϰός: životni), proizvodi tvarne izmjene nekih nižih organizama (bakterija, gljivica, plijesni i dr.) koji koče i zaustavljaju razvoj mikroorganizama (bakteriostatički učinak) ili ih usmrćuju (baktericidni učinak). Antibiotici onemogućuju djelovanje određenih enzima stanice mikroorganizma, zbog čega ovaj ugiba. Neki antibiotici djeluju selektivno na određene mikroorganizme, a mnogi djeluju otrovno i na više organizme.

Otkriće antibiotika vezano je uz britanske istraživače A. Fleminga, H. W. Floreya i E. B. Chaina, koji su otkrili i primijenili penicilin, te Amerikanca S. A. Waksmana, koji je otkrio streptomicin.

U liječenju antibioticima mikroorganizmi postaju otporni (rezistentni) na njih. Otpornost može biti nepovratna (streptomicin), dok neki sojevi mogu ponovno postati osjetljivi prema istim antibioticima (penicilini, kloramfenikol, tetraciklini). Mikrobi jednoga soja mogu biti otporni samo prema antibioticima čijim je djelovanjem otpornost nastala (specifična otpornost) ili mogu biti otporni i prema djelovanju drugih antibiotika (unakrsna otpornost). Pojava otpornih sojeva sprječava se propisnim doziranjem i izborom antibiotika. Ujedno se stalno traže i otkrivaju novi antibiotici da bi se suzbili otporni sojevi.

Od velikoga broja otkrivenih antibiotika u terapiji se upotrebljava samo malo njih, jer su ostali štetni za ljudski organizam. Za uspjeh liječenja od odlučne je važnosti djelotvornost i mehanizam djelovanja antibiotika na bakterijsku stanicu, način primjene, vrijeme apsorpcije antibiotika s mjesta primjene, količina koja se veže na bjelančevine, vrijeme zadržavanja u krvi, volumen rasporeda u tkivu, mjesto tvarne izmjene, putovi i mjesto izlučivanja iz organizma. Za izbor antibiotika u liječenju bitno je poznavanje osjetljivosti uzročnika bolesti na različite antibiotike te njihovo moguće štetno djelovanje.

Važniji antibiotici u medicinskoj praksi jesu tetraciklini široka spektra djelovanja, amfenikoli (kloramfenikol), beta-laktamski antimikrobici (penicilini i cefalosporini), makrolidi (azitromicin, eritromicin) i linkozamidi (klindamicin, linkomicin), aminoglikozidi (gentamicin, kanamicin, tobramicin), sustavni antimikotici (nistatin), antibiotski tuberkulostatici (rifampicin).

Antibiotici se primjenjuju i za liječenje sustavnih bakterijskih infekcija kod životinja. Neki specifični primjenjuju se u liječenju biljnih bolesti, kao dodatak hrani domaćih životinja te kao konzervansi u mesnoj i ribljoj industriji.

Hrvatska se u svijetu prepoznaje i po proizvodnji antibiotika. Zagrebačka tvrtka Pliva d.d., počevši od 1961., proizvodi oksitetraciklin primjenom vlastite tehnologije, i to kao svjetski zapažen proizvođač. Njezini istraživači (Gabrijela Kobrehel, Slobodan Đokić, Gorjana Lazarevski i Zrinka Tamburašev) sintetiziraju u razdoblju od 1979. do 1981. iz eritromicina novi antibiotik azitromicin (sumamed), a hrvatsko-švicarski nobelovac Vladimir Prelog uvelike je zaslužan za utvrđivanje molekularne građe i svojstava boromicina, antibiotika s atomom bora u molekuli. U Plivi se proizvode mnogobrojni antibiotski farmaceutski pripravci i njezini su stručnjaci autori niza patenata za proizvodnju različitih antibiotika.

antibiotici. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2973>.