struka(e):

Antica (Antizza), lastovska obitelj. Ime su stekli po Antici Krankoviću (u. 1561), sinu Ivelje Vitkovića, utemeljitelju loze. U XVI. i XVII. st. ističu se Antičini sinovi; vođa pobune Lastovčana protiv dubrovačke vlasti (1601–06) Pasko (oko 1550–1604) i ljevač zvona i topova Frano Lastovac. Očevu djelatnost nastavili su u Dubrovniku i Krakovu njegovi sinovi Antun, Gaudencije i Frano Lastovac ml., koji se u prvoj polovici XVII. st. posebno istaknuo u razvoju oružarstva u Poljskoj. Među vođama lastovske bune 1601–06. spominju se i Lukša, svećenik Kuzma, Ivan Antun i Ivan Krstitelj. Književnim radom bavili su se Ivan Luka (oko 1611–68; godine 1667. tajnik Dubrovačke Republike) i Nikola Marija; istodobno djeluje kartograf Božo koji je 1687. izradio dvije karte Dubrovačke Republike. U XVIII. st. djeluje profesor nautike i matematike Kristo. Benediktinac i dubrovački diplomat u Madridu Anzelmo predložio je 1790. Dubrovačkoj Republici uspostavu kontakta sa SAD-om. Franjevac Hadrijan postao je 1793. lektor za trgovinu i nautiku u Dubrovniku utemeljivši sustavnu naobrazbu dubrovačkih pomoraca. Godine 1814. Ivan se spominje kao predsjednik lastovskoga Vijeća. Potomci obitelji i danas žive na Lastovu i diljem Dalmacije.

Citiranje:

Antica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/antica>.