struka(e):
ilustracija
KAKAOVAC, Theobroma cacao

kakaovac (prema španj. cacao < aztečkoga cacahuatl) (Theobroma cacao), drvo iz por. Sterculiaceae, visine do 15 m, kožastih, jajastih listova i crvenih peteročlanih cvjetova, koji se razvijaju izravno iz stabla i ogranaka (→ kauliflorija). Kakaovac nosi istodobno i cvjetove i plodove, a 3 do 4 puta godišnje mijenja listove. Godišnje donese 20 do 50 plodova: 15 do 25 cm dugih i 7 do 10 cm širokih, žutih ili crvenkastih, duboko izbrazdanih boba. U plodu ima 20 do 50 crvenkastosmeđih krupnih sjemenki (zrna), sličnih bademu. Potječe iz sjev. područja Južne Amerike i obalnoga područja Meksičkoga zaljeva (područja gl. toka rijeke Amazone), odakle se proširio u Srednju Ameriku. U plantažnome nasadu kakaovac je visok 2 do 5 m, plodove počinje donositi između 3. i 5. god., a ekonomski je isplativ uzgoj do 60 godina. Uzgoj kakaovca započeli su Maje, a oko 1500 god. pr. Kr. Azteki; Maje i Inke su kakaovim zrnima pripisivali magična svojstva. Danas se kakaovac uzgaja u mnogim trop. i suptrop. područjima Afrike i Južne Amerike. Raste između ± 15° geogr. širine, zahtijeva temp. od 18 do 32 °C, 1500 do 2000 mm oborina i visoku vlagu zraka. Sjemenke kakaovca sadrže 54,1% masti, 11,5% bjelančevina, 9% celuloze, 7,5% škroba, 6% tanina, oko 5% vode, 2,6% kiselina, 1,2% teobromina i 1% šećera. Obavijene su aromatičnom pulpom. Premda je pulpa potrebna za fermentaciju, često je ima više nego što je potrebno, pa se višak, ugodna okusa, koristi za proizvodnju kakaova želea, alkohola i octa. Plodovi se suše, pri čemu pod utjecajem enzima i kvaščevih gljivica nastupa vrenje (fermentacija), a sjemenke dobivaju ugodnu aromu. Suhe očišćene sjemenke prže se i fino melju. Od tako dobivene kakaove mase, koja je za vrijeme proizvodnje topla i tekuća, uz dodatak šećera i mirodija (vanilije) proizvodi se čokolada. Kakao se koristi i u velikom broju drugih proizvoda, u kolačima, pudingu, sladoledu i dr. poslasticama i pićima. Toplim hidrauličkim prešanjem iz kakaove mase istiskuje se ulje (oko 55%), pa tako zaostaje kakaov prah, od kojega se uz dodatak mlijeka priređuje topli i hladni napitak. Kakaovo ulje dolazi na tržište pod nazivom kakaov maslac i upotrebljava se u slastičarstvu, kozmetici i farmaciji (za izradbu supozitorija), a zajedno s kakaovom masom u proizvodnji čokolade. Iz sjemenki se izdvaja alkaloid teobromin (po fiziol. djelovanju sličan kofeinu), koji se u farmaciji upotrebljava kao diuretik (→ diuretici) i antireumatik (→ antireumatici). U svijetu se kakaovac uzgaja na približno 7 mil. ha. Svj. proizvodnja zrna kakaovca iznosila je 2002. god. 2,8 mil. t, od toga je 1,0 mil. t proizvela Obala Bjelokosti, 380 tis. t Gana, 348 tis. t Indonezija, 338 tis. t Nigerija, 172 tis. t Brazil itd.

Hrvatska ima više nego osamdesetogodišnju tradiciju proizvodnje svih vrsta kakaovih proizvoda u današnjim tvrtkama Kraš u Zagrebu, Kandit u Osijeku i Zvečevo u Požegi. U Hrvatsku je 2001. uvezeno 3879 t zrna kakaovca, ostvarena je proizvodnja od 12 073 t kakaovih proizvoda i prodano na našem tržištu ukupno 15 401 t tih proizvoda, uključujući i kakaove proizvode iz uvoza.

Citiranje:

kakaovac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kakaovac>.