struka(e):

kambrij (po Cambria, rim. nazivu za Wales), prvo razdoblje paleozoika. Početak kambrija obilježen je transgresijom mora na prekambrijska kopna sjeverne hemisfere (Eria, Fenosarmacija i Angara); uz geosinklinalna mora nastaju i epikontinentalni morski prostori, a morska se sedimentacija proširuje. Zato su morski sedimenti kambrijske starosti poznati u mnogim krajevima svijeta (Engleska, Škotska, Skandinavija, srednja Europa, Bretanja, Sardinija, Maroko, Ural, Sibir, Kina, Amerika, Australija itd.); u Dinaridima do sada nisu dokumentirani. Vulkanska aktivnost poznata je u Češkoj, Škotskoj i dr. Novi prostori plitkoga mora omogućili su nagli razvoj beskralježnjaka. Više od 900 novih vrsta naglo se pojavilo u donjem kambriju. Osobito su značajni kambrijski grebenotvorci Archaeocyathinae, koji se ubrajaju u skupinu mješinaca, zatim trilobiti, brahiopodi, bodljikaši i dr. Najbrojniji su trilobiti i brahiopodi, koji tvore oko 90% svih organizama. Kralježnjaka nema, a i kopno je bilo još bez života. O klimi nema pouzdanih podataka; vjerojatno je bila toplija nego u algonkiju i mnogo ujednačenija, što pokazuje velika raširenost arheocijatinskih vapnenačkih grebena i taloženje evaporita i crvenih slojeva u pojasu između 15° i 30° sjeverne geografske širine, a tek je u gornjem kambriju nastupilo umjereno zahladnjenje, kojega je posljedica povlačenje grebenotvoraca.

Citiranje:

kambrij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kambrij>.