STRUKE:

kamenolom

ilustracija
KAMENOLOM na Braču

kamenolom, prirodno nalazište kamena za građevne svrhe; redovito je površinsko, a jedino se rijedak i skupocjen kamen kopa u podzemnim rovovima. Prema namjeni kamena, načinu eksploatacije i opremi razlikuju se dva osnovna tipa kamenoloma: u jednome se dobivaju blokovi kvalitetnoga kamena koji služi u klesarstvu i završnim građev. radovima te u kiparstvu, a u drugome se za potrebe građevinarstva proizvodi lomljeni i drobljeni kamen. Iz prirodnih stijena homogene strukture, prikladna sastava i boje, kameni blokovi režu se posebnim žičnim pilama ili se pak odlamaju od stijene pneumatskim čekićima, bušilicama, klinovima i polugama. Tvrde eruptivne stijene mogu se minirati i slabim eksplozivom, koji se ne rasprskava i ne oštećuje blokove. Kamenolomi te vrste opremljeni su snažnim dizalicama za prijenos grubo obrađenih blokova, a vrlo često i radionicama za daljnju obradbu kamena, u kojima se kamen strojevima reže u ploče, zrnča, brazda, brusi i glača. Lomljeni i drobljeni kamen, koji služi za gradnju cesta i nasipa te kao betonski agregat, proizvodi se razbijanjem stijena jakim nabojima eksploziva ili kidanjem stijena batovima, maljevima, pijucima, klinovima i polugama. Takvi kamenolomi često su opremljeni i postrojenjima za usitnjavanje i frakcioniranje kamenoga materijala, koja imaju rotacijska ili vibracijska sita, uređaje za unutar. transport i silose za uskladištenje proizvedenog agregata po frakcijama. Ti se kamenolomi po mogućnosti otvaraju uz velika gradilišta i tada su obično privremenoga karaktera.

kamenolom. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30074>.