kaput (tal. cappotto, prema cappa: plašt s kukuljicom), odjevni predmet koji se nosi kao dio gornje odjeće, izrađen obično od debljih materijala, zakopčava se sprijeda, ima duge rukave i nosi se preko ostale odjeće. Današnji kaput tvorevina je novovjekovne mode. Premda su sličan odjevni predmet nosili stari istočni narodi, kao i Rimljani, tek od srednjeg vijeka postao je sastavni dio odijevanja u europskim zemljama. U starom vijeku ljudi su se ogrtali plaštem prebačenim preko ramena (grč. himation, hlamida, lat. pallium, paenula, lacerna), koji je štitio od hladnoće i nevremena. Kapute su u srednjem vijeku obično nosili velikaši; bili su izrađeni od grube vune, a pričvršćivali su se ukrašenim metalnim kopčama. Od početka XV. st. u odijevanje se uvode kaputi vrlo slični današnjima. U doba renesanse nose se skupocjeni kaputi od svile i baršuna. Od XVII. st., pod utjecajem francuske mode, kaput se nosio krojen usko uz tijelo, stegnut u struku te proširen u donjem dijelu. Cijelom njegovom duljinom, s prednje strane, tekao je niz puceta, ali se uglavnom nosio otvoren. Od druge polovice XVIII. st. kaputi su postali ravni, krojeni uz tijelo, a postupno su dobili praktične elemente (puceta, džepove). U XIX. st. muški kao i ženski kaputi postaju raznovrsniji u kroju, materijalu i modnim detaljima. S prevladavanjem engleske mode kaputi od jednostavna sukna i zagasitih boja poprimaju ravne oblike i diferenciraju se na donje kratke kapute (sako, obično od iste tkanine kao i hlače ili suknja) i gornje (jesenje, zimske, krznene, kišne) kapute. Za razliku od muških, koji do polovice XX. st. slijede modne uzore prethodnoga stoljeća, ženski su kaputi, pod utjecajem modnih stilova, izrađivani u mnogo raznovrsnijim krojevima, materijalima i bojama.
