struka(e): |
ilustracija
ANTILI, Montego Bay, Jamajka
ilustracija
ANTILI, Terre de Haut, Guadeloupe

Antili, otočje u zapadnome dijelu Atlantskog oceana između Sjeverne i Južne Amerike; obuhvaćaju oko 236 000 km². Pružaju se u luku (3200 km) koji počinje između poluotoka Yucatána i Floride, a završava pred obalom Venezuele. Odvaja Karipsko more od Meksičkoga zaljeva i Atlantskog oceana. Sastoje se od Velikih (Cuba, Jamaica, Hispaniola, Puerto Rico) i Malih Antila (otočne skupine Virgin, Leeward, Windward i otoci uz obalu Venezuele). U Male Antile se često ubrajaju i otoci Barbados, Trinidad i Tobago. Pretežito su brdoviti (do 3098 m, Hispaniola). Gorje na otočju nastavak je Kordiljera Srednje Amerike i venezuelskoga gorja. Mali Antili uglavnom su vulkanski otoci s mnogobrojnim aktivnim vulkanima (Sofriere, Montserrat, Pelée i dr.) Klima je tropska (kišno doba ljeti). Česti su tropski cikloni – hurikani (ljeto, jesen). Obrasli su tropskom kišnom šumom, savanom i grmljem. Velik dio obradivih površina zauzimaju plantaže (šećerna trska, banana, pamuk, duhan, kakaovac, mirodije). Stanovnici su crnci (potomci nekadašnjih uvezenih robova), Malajci, Kinezi i Europljani; velik je broj mješanaca. Na području Antila nalaze se nezavisne države: Kuba, Haiti, Dominikanska Republika, Dominika, Jamajka, Barbados, Bahami, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Grenada te Trinidad i Tobago. Niz otoka u posjedu je SAD-a (Puerto Rico, zapadni dio otočja Virgin), Velike Britanije (istočni dio otočja Virgin, Montserrat, Anguilla, otočja Turks i Caicos te Cayman), Francuske (Martinique, Guadeloupe, Saint-Pierre-et-Miquelon, Saint-Barthélemy, dio otoka Saint-Martin/Sint Maarten) i Nizozemske (dio otoka Saint-Martin/Sint Maarten, Sint Eustatius, Saba, Aruba, Bonaire i Curaçao), a nekoliko manjih otoka u sastavu Venezuele (otočja Los Roques i Aves te otoci Margarita, La Tortuga, Blanquilla i Orchila). Nekoć su Antili zajedno s Bahamskim otocima i otočjima Turks i Caicos bili obuhvaćeni pojmom Zapadna Indija. – Dobili su ime po izmišljenom otoku Antiliji (Antilia), koji je u talijanskim kartama iz XV. st. smješten u Atlantski ocean. Dio Antila (Kuba, Haiti) otkrio je Kolumbo na svojem prvom putovanju 1492. Početkom XVI. st. Španjolska učvršćuje svoju vlast na otocima. Otada domorodačko indijansko stanovništvo (Arawaki) naglo izumire zbog zlostavljanja, teškog rada, ratova i bolesti. Čitavo XVII. st. ispunjeno je borbama za te španjolske posjede. U ruke Engleza dolaze Barbados (1627) i Jamajka (1655). Nizozemci osvajaju Curaçao (1634), a Francuzi Guadeloupe i Martinique (1635); Danci zaposjedaju dio otoka skupine Virgin (1666) i drže ih do 1917. kada su ih prodali SAD. Nakon mira u Rijswijku (1697) Španjolska je zadržala samo još istočni dio Haitija (San Domingo), Cubu i Puerto Rico. Prvi među antilskim otocima izborio je svoju samostalnost Haiti (1791), nakon teških i krvavih borba.

Citiranje:

Antili. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/antili>.