struka(e):
ilustracija
KOLODVOR, AUTOBUSNI, u Zagrebu
ilustracija
KOLODVOR, AUTOBUSNI, u Zagrebu

kolodvor, autobusni, prometni terminal s putničkom zgradom, peronima i dr. prostorima i sadržajima namijenjenima ukrcaju i iskrcaju putnika te prijamu i otpremi autobusa linijskoga međugradskog prometa. U putničkoj zgradi nalaze se blagajne za prodaju voznih karata, čekaonice i drugi prostori za boravak putnika i prijevoznog osoblja, sanitarne prostorije, garderoba, restorani, zalogajnice i kiosci, trgovine hranom, pićima i drugim potrepštinama, tiskom, suvenirima i sl. te uredi tvrtke koja upravlja kolodvorom. Informacije o putovanju putnici dobivaju preko razglasa, panoa, videozaslona, na internetskim kioscima i dr. Peroni su mjesta za ukrcaj i iskrcaj putnika, a mogu biti čeonog ili otočnog (prolaznog) tipa. Čeoni peroni omogućuju prilaz putnika iz putničke zgrade bez prelaska prometnih površina, ali je manevriranje autobusa prilikom izlaska s perona otežano. Taj problem otočni peroni nemaju, ali se izravan prilaz putnika peronima može riješiti samo izvedbom kolodvora u više razina, pri čemu se putnici iz putničke zgrade stubama spuštaju ili penju na perone. Takva se prostorna organizacija gotovo u pravilu primjenjuje na većim kolodvorima smještenima na skučenu prostoru, npr. u blizini gradskih središta. Kako bi se omogućilo jednostavno presjedanje putnika na druge oblike prometa, u velikim se gradovima autobusni kolodvor najčešće smješta u blizini željezničkog kolodvora te uz veća čvorišta gradskog prometa.

U Hrvatskoj je potkraj 2002. bilo 77 autobusnih kolodvora, među kojima je najveći bio Zagrebački autobusni kolodvor s 46 perona, godišnjim opsegom prometa u odlasku od 1,2 mil. putnika i više od 173 tis. autobusa te s vršnim prometom od 53 autobusa na sat. U isto je doba 56 hrvatskih kolodvora imalo manje od 10 perona, a od ukupnoga broja kolodvora 79% imalo je natkrivene perone, klimatizirano je bilo 30% kolodvora, 73% raspolagalo je s računalnim sustavom prodaje karata, 9% imalo je informacijske videozaslone. Autobusna parkirališta imalo je 78% kolodvora, automobilska parkirališta 66%, a taksi-stajališta 70% kolodvora. Svaki deseti kolodvor bio je otvoren 24 sata dnevno. U mnogim hrvatskim naseljima izgradnja kolodvora nije opravdana pa ta naselja imaju često skromno opremljene autobusne postaje.

Citiranje:

kolodvor, autobusni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kolodvor-autobusni>.