struka(e):

komunitarizam (engl. communitarism, od community < franc. communité < lat. communitas: zajednica), teorijska struja u suvremenoj sociologiji i politologiji koja zagovara uspostavu demokratske politike zajedničkoga dobra i ublažavanje i nadilaženje prevladavajuće liberalne politike individualnih prava. Ta je struja, kako u političkom tako i u akademskom životu, do osobitog izražaja došla 1980-ih. Očitovala se kao oživljavanje ideje zajednice, i to u različitim oblicima, od tradicionalno-konzervativnoga do socijaldemokratskog i radikalno postmodernističkoga. Njezini su glavni predstavnici: Benjamin Barber, Robert Bellah, Jean Bethke Elshtain, Amitai Etzioni, Mary Ann Glendon, Stanley Hauerwas, Alasdair MacIntyre, Ch. Taylor, Michael Sandel, William Sullivan i M. Walzer. Bez obzira na međusobne razlike, komunitaristima je svojstveno protivljenje sveopćem individualizmu suvremene liberalno-demokratske politike. Kritiziraju liberalnu demokraciju utemeljenu na individualnim pravima i zauzimaju se za snažnije oblike demokratske politike utemeljene na zajedničkom dogovaranju o općem dobru. Njihova kritika liberalnog individualizma ima tri dimenzije: političku, moralnu i filozofsku. U političkom smislu, oni smatraju da liberalni individualizam rastvara građansku zajednicu i potkopava građansku vrlinu, da ne može osigurati primjereno utemeljenje istinske demokratske zajednice jednakih građana. Oblikovanje građanskih vrlina i političkih prosudbi, koje suvremenoga čovjeka osposobljavaju za samosvladavanje vlastita života, moguće je jedino pod uvjetom obnove istinskoga građanstva, koje ljude poučava da se više brinu o zajedničkom dobru nego o privatnim pravima i interesima. U moralnom smislu, oni drže da je prevladavajući liberalni način života moralno osiromašujući te da je liberalno-individualistički zagovor privatnosti sam po sebi varljiv. Privatni načini života obilježeni su ne samo oholim prakticiranjem slobode nego i neumoljivom fragmentacijom, bezobzirnim samozadovoljstvom i bezduhovnim konformizmom. Moralno značenje vlastitih načina života može se dostići samo obnovom moralnog autoriteta zajednice. U filozofskom smislu, komunitaristi ocjenjuju pogrješnim liberalno uvjerenje o univerzalnim i objektivnim načelima političkih prava prema kojima se odmjerava pravednost načela i prakse svake posebne zajednice. Valjana shvaćanja o dobru ne mogu se izvesti ni iz apstraktnog rasuđivanja ni iz individualnih preferencija ili emocionalnih stajališta već ponajprije iz načina života konkretnih zajednica. Liberalna je filozofija, prema njihovu mišljenju, nesposobna oblikovati zajednicu. Za razliku od liberala, ističu da su ljudska bića oblikovana posebnim povijestima i da se ta kontingentnost, dakle zajednica, ne može izbjeći.

Citiranje:

komunitarizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/komunitarizam>.