Kopar

ilustracija
KOPAR, Pretorska palača

Kopar (slovenski Koper, talijanski Capodistria), grad i luka na sjeverozapadnoj obali Istre, Slovenija; 25 306 st. (2016). Glavna je luka zemlje s prometom od 20,7 milijuna tona (2015). Uz industrija motora i motornih vozila (Tomos, CIMOS) razvijena je i industrija plastičnih masa i umjetnih smola. Stari, zbijeni grad, kojemu je struktura potpuno sačuvana, leži na otoku koji je početkom XIX. st. spojen s kopnom. Pretorska palača (XV. i XVII. st.), gradska loža (XV. st.) u stilu venecijanske gotike, katedrala (XV. i XVI. st.) i niz starih građevina te okolna kupališna mjesta (najpoznatije Ankaran) privlače mnogobrojne posjetitelje. – Začetak Kopra bilo je grčko naselje Egida. U rimsko doba nazivao se Capris (Capraria insula), a u srednjovjekovnim izvorima Justinopolis i Caput Histriae (otuda tal. Capodistria). Nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i Istočnogotske Države, od 538. bio je pod vlašću Bizanta, od 788. Franačke. Kao romanski grad bio je nezadovoljan novostvorenim franačkim upravnim ustrojstvom i suprotstavljao se slavenskoj kolonizaciji (→ rižanski sabor). Od X. st. jačao je i razvijao trgovinu. Prvi među istarskim gradovima, 932. i 977., sklopio je ugovore s Venecijom. Na vjernost joj je prisegnuo i nakon sukoba 1145. Akvilejski patrijarsi kao istarski markgrofovi ugrožavali su od 1209. gradsku samoupravu pa je Kopar 1279. prihvatio mletačku vlast. Austriji je pripao 1797., Francuzima 1805–14., a do 1918. iznova je bio pod Habsburgovcima. U XIX. st. bio je regionalno središte slovenskog preporoda. Pod Italijom je bio do kraja II. svjetskog rata, potom je 1946–47. postao dio Slobodnoga Teritorija Trsta (STT), tj. njegove zone B pod jugoslavenskom vojnom upravom. Nakon ukinuća i podjele STT-a (5. X. 1954), Kopar je priključen Sloveniji.

Kopar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33052>.