STRUKE:

korovi

korovi (madž. kóró), biljke ili vegetacija (osim gljiva) koje se sukobljuju s interesima čovjeka; sve biljne vrste na nekoj uzgojnoj površini koje nisu cilj uzgoja. Korovi su rašireni širom svijeta (ubikvisti), imaju izraženu sposobnost samoodržanja, sposobni su nicati u različitim tlima i klimatskim uvjetima, faze rasta i razvoja prolaze brzo, sjeme im je sposobno odgoditi razdoblje nicanja (dormantnost), sposobni su zadržati živo i klijavo sjeme dugi niz godina u poljskim uvjetima, plod donose više puta godišnje, proizvode sjeme jednake mase i oblika kao i kultivirane vrste, razmnožavaju se generativno (sjemenom) i/ili vegetativnim organima koji su lomljivi i ne daju se iščupati (pucaju). Podzemni organi bogati su pričuvnim hranivima pa lako odole nepogodama. Imaju posebno razvijene načine širenja na nove prostore. Korijenom i vegetativnim organima prodiru duboko u tlo. Sposobni su razviti otpornost na pojedine skupine herbicida. Zbog toga se natječu za prostor, hraniva, vodu i svjetlost s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama, šteteći im izravno i neizravno. Izravne štete od korova uz primjenu svih raspoloživih mjera protiv njih, smanjuju prirod kulturnih biljaka na razini svjetske proizvodnje za 12%. Bez primjene tih mjera prirod može potpuno izostati. Korovi otežavaju obradbu tla, njegu usjeva, žetvu, zbog čišćenja i sušenja uroda poskupljuju proizvodnju, domaćini su mnogim biljnim bolestima i štetnicima, smanjuju kakvoću proizvoda, izazivaju alergije, dermatitis i otrovanje kod ljudi, truju ili mirisom odvraćaju stoku od ispaše, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama (vodnjača, vilina kosica i dr.). U novije doba pojam korovi proširio se i izvan poljoprivrede pa se govori o korovima šumskih sastojina, parkova, hidromelioracijskih sustava, ribnjaka, zračnih luka, željezničkih pruga, športskih objekata, prometnica (uz rub) i sl. Borba protiv korova provodi se administrativnim mjerama (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehničkim mjerama (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehaničkim mjerama (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), kemijskim mjerama (primjenom selektivnih herbicida), biološkim mjerama (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima ili se njima hrane). Iako korov može biti svaka biljna vrsta, svjetskoj poljoprivredi ekonomske štete nanosi samo oko 250 različitih vrsta. U Hrvatskoj su najčešći višegodišnji korovi: pirika (Agropiron repens), slak (Convolvulus arvensis), divlji sirak (Sorghum halepense), maslačak (Taraxacum officinale), troskot (Cynodon dactylon), a jednogodišnji: štir (Amaranthus retroflexus), loboda (Chenopodium album), dvornik (Polygonum persicaria), limundžik (Ambrosia artemisiifolia), muhar zeleni i sinji (Setaria viridis i S. glauca), koštan (Echinochloa crus-galli), svračica (Digitaria sanguinalis), slakoperka (Apera spica-venti) i dr.

korovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33253>.