Kosača, Stjepan Vukčić

Kosača, Stjepan Vukčić, veliki vojvoda bosanske države (?, oko 1404?, 22. V. 1466). Nećak i nasljednik Sandalja Hranića Kosače od 1435., najistaknutiji među Kosačama. Od 1440. do 1443. proširio je vlast na Omiš, Poljica, Gornju Zetu, Bar, Trebinje i Klobuk. Ugrožen od Mlečana i zetskoga vojvode Stefana Crnojevića, koji su mu ubrzo zatim oteli Bar, Gornju Zetu i Omiš, pomirio se s bosanskim kraljem Stjepanom Tomašem, s kojim je do tada ratovao. U znak pomirbe pristao je na udaju kćeri Katarine za bosanskoga kralja (1446). God. 1448. priklonio se Osmanlijama i srpskom despotu Đurđu Brankoviću u napadu na bosanskoga kralja i proglasio se »hercegom od sv. Save«. Teritorij pod njegovom vlašću, od tada poznat pod imenom Hercegovina, protezao se od Lima do Cetine i od Rame do Kotorskoga zaljeva. Na tom je prostoru bio samostalan vladar. Težnje za gospodarskim osamostaljenjem Hercegovine došle su do izražaja i u njegovim naporima da Herceg Novi razvije u pomorsko i trgovačko središte (1449. osnovao radionicu sukna). Pritom je izbio rat s Kotorom i Dubrovnikom, koji je trajao 1451–54., a u njega su se upleli i hercegovi protivnici (kralj Stjepan Tomaš, hercegov sin Vladislav Vukčić Kosača, vlastela Vlatkovići i pojedini hercegovi vazali). Osmanska vojna pomoć upućena hercegu pokolebala je njegove protivnike pa se 1453. pomirio sa sinom Vladislavom, a 1454. s Dubrovnikom. Pošto su Osmanlije počeli upadati u njegovu zemlju, pomirio se i s novim bosanskim kraljem Stjepanom Tomaševićem (1461). Nakon pada Bosne 1463. njegove su zemlje postupno, od 1465., osvajali Osmanlije (Hum i Podrinje) i Mlečani (Neretvansku krajinu). Potkraj života vlast mu je bila svedena na usko primorsko područje s Herceg Novim, koji su Osmanlije zauzeli 1483.

Kosača, Stjepan Vukčić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33298>.