STRUKE:

Apollo

ilustracija
APOLLO
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Apollo (engl. [əpɔ'ləu]), naziv američkog programa leta na Mjesec svemirskih brodova s ljudskom posadom. Ubrzo nakon prvoga uspješnog leta u svemiru sovjetskog kozmonauta J. Gagarina, u Americi je prihvaćen (1961) projekt pod nazivom Apollo, kojemu je cilj bio slijetanje čovjeka na Mjesec. Kako bi se projekt izvršio, bilo je potrebno obaviti više zahvata i pronaći tehnička rješenja: odabiranje i izgradnju raketodroma, specijalno pripremanje i vježbanje astronauta, izradbu svemirskoga broda i opreme. Ispunjavanje tih ciljeva svrstava program Apollo među najsloženije tehničke poduhvate svih vremena, a mnoga tada dobivena tehnička rješenja danas imaju široku primjenu.

U početku rada na projektu trebalo je odabrati metodu slijetanja. Prihvaćena metoda sastanka u putanji oko Mjeseca (lunar-orbit rendezvous) pokazala se najpovoljnijom: raketa nosač Saturn V (→ saturn) dovodi 50-tonski svemirski brod Apollo s tri astronauta u putanju prema Mjesecu; brod vlastitim pogonom ulazi u putanju oko Mjeseca; dio predviđen za spuštanje na Mjesec, tzv. Mjesečev modul (→ mjesečeva letjelica) odvaja se i vlastitim pogonom slijeće noseći dva astronauta; u povratku s Mjeseca uzlijeće samo dio Mjesečeva modula, bez postolja za slijetanje, pa se u putanji oko Mjeseca sastaje s komandnim modulom u kojem se nalazi treći astronaut; brod se vraća prema Zemlji, a komandni se modul s tri astronauta, uz pomoć padobrana, spušta na morsku površinu.

Nakon nekoliko pokusnih lansiranja bez ljudske posade i nekoliko lansiranja broda s posadom u putanju oko Zemlje te nakon nesretnoga slučaja kada su u požaru prilikom treninga smrtno stradala trojica astronauta (V. Grissom, E. White i R. Chaffee), prvi čovjekov let na Mjesec dogodio se 16. VII. 1969. Svemirski brod Apollo 11, u kojem su bili astronauti N. Armstrong, E. Aldrin i M. Collins, nakon četiri dana puta ušao je u stabilnu putanju oko Mjeseca i 20. VII. Mjesečevim modulom na površinu Mjeseca spustili su se N. Armstrong i E. Aldrin. Prvi čovjek koji je stupio na Mjesečevo tlo (21. VII. 1969) bio je N. Armstrong.

Nakon toga leta lansirano je ka Mjesecu još šest brodova iz serije Apollo (12–17); svi su se oni uspješno spustili na Mjesec i obavili istraživačke zadatke, u posljednje tri misije i uz pomoć Mjesečeva vozila; u svojoj je misiji bio neuspješan jedino Apollo 13 (1970), koji je zbog eksplozije rezervoara za kisik vraćen iz blizine Mjeseca na Zemlju. Svemirski brodovi Apollo koristili su se i nakon okončanja programa letova na Mjesec: za prijevoz posade do svemirske postaje Skylab, te u zajedničkoj američko-sovjetskoj misiji Apollo-Sojuz.

Obol uspješnom okončanju programa Apollo dao je i hrvatski inženjer Mike Vucelic (Milojko Vucelić; Garešnica, 11. VI. 1930 – La Jolla, 8. IX. 2012), projektni menadžer misije Apollo 11.

(→ astronautika; svemirski letovi)

Apollo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3335>.