struka(e):
ilustracija
KOŠTANI SUSTAV čovjeka – 1. lubanja, 2. vratni kralješci, 3. prsna kost, 4. rebra, 5.slabinski kralješci, 6. zdjelična kost, 7. križna kost, 8. trtična kost, 9. bedrena kost, 10. iver, 11. goljenica, 12. lisna kost, 13. kosti stopala, 14. članci prstiju, 15. sredopešće, 16. zapešće, 17. lakatna kost, 18. palčana kost, 19. nadlaktična kost, 20. lopatica, 21. ključna kost
ilustracija
KOŠTANI SUSTAV čovjeka, ključna kost – 1. akromij lopatice, 2. kljunasti (korakoidni) izraštaj, 3. prsna kost
ilustracija
KOŠTANI SUSTAV čovjeka, lopatica (stražnja ploha) – 1. greben, 2. akromij, 3. rameni zglob

koštani sustav ili kostur (skelet), skup svih kostiju organizma u većine kralježnjaka koje tvore i održavaju oblik glave, trupa i udova (okrajina); služi kao mehanička osnovica tijela na koju se nadovezuju mekani dijelovi sustava za kretanje (mišići, tetive i sveze) te oblikuje šupljine u kojima su smješteni važni i osjetljivi organi (mozak, srce i pluća i dr.). Kosti su u koštanome sustavu međusobno spojene gibljivim spojevima – zglobovima, ili čvrstom negibljivom vezom koju negdje čini hrskavica (npr. pri spoju rebara s prsnom kosti), a drugdje koštani šavovi (suturae, npr. među plosnatim kostima lubanjskoga svoda).

Koštani sustav čovjeka

Osovinu mu čini kralježnica. Uz nju su priključena dva koštana obruča: gornji rameni i donji bočni. Rameni obruč čine dvije lopatice, koje slobodno leže straga na rebrima, vezane uz njih samo mišićima, i dvije ključne kosti. Lopatica (scapula) trokutasta je koštana ploča; na stražnjoj strani ima jak, koso smješten koštani greben (spina scapulae), koji postrance završava uzdignućem (acromion), te kljunasti izraštaj zavinut prema naprijed (processus coracoideus); cijela lopatica i njezine izbočine služe kao hvatišta mišićima. Postrance u njezinu gornjem dijelu nalazi se zglobna ploha za glavicu nadlaktične kosti s kojom lopatica tvori rameni zglob. Ključna kost (clavicula) zavijena je u obliku slova S i ima dva zadebljana kraja: jedan se uzglobljuje s uzdignućem lopatice, a drugi s prsnom kosti (sternum). Bočni obruč čine obje zdjelične kosti, koje se straga spajaju s križnom kosti (os sacrum), a sprijeda su spojene međusobno simfizom. Zdjeličnu kost (os coxae) čine bočna kost (os ilium), sjedna kost (os ischii) i preponska kost (os pubis); te se tri kosti spajaju oblikujući zglobnu čašicu (acetabulum) za glavu bedrene kosti, s kojom tvore zglob kuka.

Kosti gornje okrajine (ruke) jesu nadlaktična kost (humerus), koja se u laktu uzglobljuje s kostima podlaktice tj. s palčanom kosti (radius) i lakatnom kosti (ulna), na koju se nastavlja šaka. Kosti donje okrajine (noge) su bedrena kost (femur) u natkoljenici, koja se u koljenskome zglobu spaja s goljenicom (tibia) koja zajedno s lisnom kosti ili lisnjačom(fibula) tvori kostur potkoljenice, a na njezin se donji kraj nastavlja stopalo. – Rebra zajedno s kralježnicom i prsnom kosti okružuju prsnu šupljinu, u kojoj se nalaze pluća, srce i sredoprsje s jednjakom, dišnim putovima i velikim krvnim žilama (→ prsni koš). Zdjelične kosti okružuju šupljinu nazvanu zdjelica, u kojoj su dijelovi crijeva, mokraćnih i spolnih organa. Vrat i trbušna šupljina obuhvaćeni su samo mekanim tkivima (mišićima i kožom), a kralježnica im daje čvrstu osnovicu i čini im dio stražnje stijenke. (→ lubanja)

Citiranje:

koštani sustav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kostani-sustav>.