apretura

apretura (franc. apprêter: pripraviti), završni postupci oplemenjivanja tekstilnih materijala, također i sredstva za oplemenjivanje, kojima se materijalima daju konačna svojstva i izgled. Osim na tekstilne materijale, apretura se odnosi i na proizvode od papira, kože i krzna.

U tekstilnoj industriji apretura može služiti za davanje opipa i izgleda (tzv. opipna apretura) te za posebne namjene. Opipnom apreturom materijal dobiva konačnu gustoću, punoću, podatnost i mekoću ili krutost, a površina mu može biti sjajna ili zagasita, glatka ili hrapava, zrnata, dlakava i sl. Apretura za posebne namjene uvijek je nanosna, tj. na tekstilni materijal nanose se apreturna sredstva kojima se postižu određena svojstva, npr. otpornost prema gužvanju, vodoodbojnost, uljeodbojnost, zaštita od moljaca, od mikroorganizama, otpornost prema gorenju, nepropusnost za zrak, zaštita od elektrostatičkoga nabijanja i sl. Često se na materijal nanosi apretura koja mu istodobno daje više posebnih svojstava, najčešće otpornost prema gužvanju, uljeodbojnost i vodoodbojnost. To je tzv. visoko oplemenjivanje. Posebna je vrsta pokrivna apretura u proizvodnji umjetnih koža, plastificiranih materijala i cerada.

Apretura može biti različito postojana na pranje i kemijsko čišćenje. Nepostojana apretura skida se s materijala nakon jednoga, najviše nakon dva pranja ili kemijskog čišćenja, a postojana bi se trebala na njemu trajno zadržati.

S obzirom na način rada razlikuje se mokra i suha apretura. U mokroj apreturi materijal se obrađuje u vodenim kupeljima. Vuneni materijali i njihove mješavine, već i samom obradbom u vodi uz prisutnost tenzida (gnječenje, sabijanje, iskuhavanje), dobivaju određena opipna svojstva i punoću, dok se na pamučne i sintetske materijale nanose apreturna sredstva, tj. omekšivači, punila, antistatici itd. Apreturna sredstva mogu se nanositi uranjanjem u kupelj i iscjeđivanjem ili pak crpljenjem, kada apreturno sredstvo iz otopine prelazi na materijal. Taj se prijelaz može zbiti strujanjem otopine kroz materijal ili kretanjem materijala u otopini. U kontinuiranome postupku uranjanja u kupelj i iscjeđivanja najčešće se višak otopine iscjeđuje prolaskom materijala između valjaka ili s pomoću vakuuma, a nakon crpljenja centrifugiranjem. Nakon cijeđenja materijal se suši i po potrebi toplinski obrađuje, kada apreturno sredstvo kemijski reagira s tekstilnim vlaknom, tvoreći kemijske spojeve otporne na pranje i kemijsko čišćenje. Osim toga, apreturno sredstvo može unutar vlakna, a katkad i na njegovoj površini, stvarati netopljive smole ili umrežne spojeve. Pokrivne apreture nanose se kao viskozni polimeri jednostrano ili obostrano, pri čemu pokriju površinu tekstila i on dobiva potpuno nov izgled, kakav primjerice ima umjetna koža. Takva se obradba može kombinirati s prethodnim uranjanjem u kupelj i koaguliranjem polimera u tekstilu, čime se dobiju vrlo vrijedne imitacije prirodne kože.

Suha apretura obuhvaća mehaničke postupke nakon mokre apreture, najčešće na površini tekstila. To su glačanje i valjanje za dobivanje sjaja i posebnog izgleda površine, čupavljenje, četkanje i šišanje, pri čemu se dobivaju flaneli, kada su čupavljene obje strane, ili barhendi pri čupavljenju samo jedne strane. Brušenjem tekstila postiže se mekan opip, sličan opipu breskvine površine. Posebnim postupcima dobivaju se baršun, kord samt i umjetno krzno.

U posljednje se doba apreture nanose i na gotove odjevne predmete, npr. pri omekšivanju odjeće od trapera nakon izbljeđivanja i tzv. pranja kamenom (engl. stone wash). Posebna su vrsta apretura reimpregnacije, koje se nanose nakon pranja u vodi ili kemijskog čišćenja u organskim otapalima. Svrha im je da se materijalima obnove početna svojstva, primjerice mekan opip i punoća (omekšivanjem i škrobljenjem) ili vodoodbojnost koju su imali prije obrade. Takvom se obradbom mogu postići i nova svojstva, ako materijal dotad nije bio obrađen posebnom apreturom.

apretura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 26.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3404>.