struka(e):
ilustracija
KRUŠKA, divlja, Pyrus communis

kruška, voćka iz por. ruža (Rosaceae), roda Pyrus, od kojega je do danas opisano 60 vrsta. Kruška je izvorno samonikla samo na sjev. hemisferi, u Europi, Aziji i Africi. Cvjetovi su peteročlani s bijelim laticama, 20 do 30 prašnika i 5 slobodnih listova. Skupni jezgričasti plod ima oblik bobe. Od vrsta roda Pyrus najvažnija je divlja kruška Pyrus communis, kojoj pripada kultivirana obična kruška sa svojim mnogobrojnim eur. odlikama. Odlike krušaka za oplodnju trebaju pelud druge odlike, a cvatnja im se vremenski mora podudarati. Po vremenu dozrijevanja dijele se na ljetne, jesenske i zimske. Danas je u svijetu poznato više od 5000 odlika, a u Hrvatskoj ih se uzgaja više od stotinu. Najzastupljenija je odlika u svijetu viljamovka, a u Europi konferans, zatim slijede krasanka, društvenka, pakamova, lekler i dr. U pomološkoj literaturi sve jap. i kin. odlike zovu se zajedničkim imenom Nashi. Od tih odlika najzastupljenije su Hosni, Nijisseiki i Chojuro. Oko 83% svj. proizvodnje potroši se u svježem stanju, a ostatak dospije u različite prerađevine (kompoti, voćne salate, kandirane i sušene kruške, sokovi, kokteli i destilati). Svj. proizvodnja krušaka 2002. iznosila je 17,1 mil. t. Vodeći su proizvođači bili: Kina (9 mil. t), Italija (923 tis. t), SAD (909 tis. t) i Španjolska (603 tis. t). U Hrvatskoj je proizvedeno 10 tis. t krušaka. – Drvo kruškovina upotrebljavalo se za izradbu mjerila, crtala i instrumenata, dijelova strojeva, pokućstva, tokarske robe i dr. Crno močena kruškovina dobar je nadomjestak za ebanovinu.

Citiranje:

kruška. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kruska>.