struka(e): |

Apulija (talijanski Puglia [pu'ļ:a]), regija u južnoj Italiji, uz Jadransko i Jonsko more, 19 358 km², 4 052 566 st. (2011); upravno je središte Bari. Obuhvaća pokrajine Bari, Barletta-Andria-Trani, Brindisi, Foggia, Lecce i Taranto. Sastoji se od planinske skupine Monte Gargano (1065 m), nizine Tavoliere (ili Capitanata), ravnjaka Murge (686 m), poluotoka Salentina (201 m) te gorja Daunia (1152 m). Pretežno vapnenački kraj (krš; Grotte di Castellana i dr.). Izdvaja se plodna, riječnim tokovima (Cervaro, Ofanto, Fortore, Candelaro, Carapelle) ispresijecana ravnica Tavoliere. Od prirodne vegetacije prevladava makija. U poljodjelstvu Apulije (žitarice, povrće, duhan i dr.) posebnu važnost ima vinogradarstvo i maslinarstvo (po urodu grožđa, proizvodnji vina i maslinova ulja vodeća je regija). Razvijena je i proizvodnja smokve, badema te višnje. Stočarstvo (ovca); ribolov. Industrijska preradba poljoprivrednih proizvoda i ribe. U lučkim centrima (Bari, Taranto, Brindisi) preradba nafte, metalurgija i brodogradnja. Turizam. – Od IV. st. pr. Kr. pod vlašću Rimljana, a u ranome srednjem vijeku u sklopu Bizantskoga Carstva. Od 1059. normansko vojvodstvo. Potkraj XII. st. dolazi ženidbenim vezama u posjed njemačkih Hohenstaufovaca. U drugoj polovici XIII. st. postaje vlasništvom Anžuvinaca zajedno s Napuljem, s kojim ostaje povezana u svojoj daljoj povijesti.

Citiranje:

Apulija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/apulija>.