Kušlan, Dragutin (Dragojlo), hrvatski odvjetnik i političar (Krapina, 12. I. 1817 – Zagreb, 11. III. 1867). Gimnaziju pohađao u Zagrebu, Pečuhu, Kanjiži i Szombathelyju, a potom studirao pravo u Zagrebu, Pešti i Grazu. Odvjetnik od 1840. u Križevcima, Varaždinu, Zagrebu i Karlovcu. Rano se priključio hrvatskom preporodnom porkretu. Potkraj 1847. pripremao je s I. Mažuranićem osnivanje Narodne stranke. God. 1848–49. bio je perovođa Banskoga vijeća; 1848. član hrvatskoga izaslanstva na Slavenskom kongresu u Pragu. Bio je pristaša federalizacije Habsburške Monarhije i politike austroslavizma. U tom je duhu uređivao Slavenski jug (1848–49) i tjednik Prijatelj puka (1848) namijenjen seljacima. Nakon proglašenja oktroiranog ustava u ožujku 1849. surađivao je s knezom A. Czartoryskim na uspostavi madžarsko-slavenskoga saveza protiv Austrije; susretao se i s G. Andrássyjem. Za neoapsolutizma 1857. bio mu je zabranjen odvjetnički rad. Nakon vraćanja ustavnoga stanja (1860) bio je zastupnik u Hrvatskome saboru; protivnik suradnje s Bečom i pristaša zajedničke hrvatsko-madžarske borbe protiv centralizma, koju je uvjetovao priznanjem teritorijalne cjelovitosti i vrlo široke autonomije za Hrvatsku i Vojvodinu. Zajedno s M. Šuhajem, objavio je 1862. Spise saborske Sabora Kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije od god. 1861. (četiri knjige).
