Arany, János

ilustracija
ARANY, János

Arany [α'rαń], János, madžarski pjesnik i prevoditelj (Nagyszalonta, danas Salonta, Rumunjska, 2. III. 1817Budimpešta, 22. X. 1882). Podrijetlom iz kalvinističke obitelji osiromašenog vojničkog plemstva (hajdua). Školovao se u Debrecenu. Satiričnim epom Izgubljeni ustav (Az elveszett alkotmány) 1846. osvaja nagradu na natječaju što ga je raspisalo Kisfaludyjevo društvo; stihovanim epom Toldi 1847. stječe popularnost i prijateljstvo sa S. Petőfijem. Treći dio trilogije, Toldijevu večer (Toldi estéje) napisao je 1847/48; drugi dio, Toldijevu ljubav (Toldi szerelme) dovršio je tek 1879. Tijekom revolucije 1848/49. uređivao je list Prijatelj naroda (A nép barátja), bio pripadnik narodne straže te vladin službenik. Nakon kratkog vremena provedenog u bijegu, 1851. počinje raditi kao nastavnik u gimnaziji u Nagykőrösu. Od 1860. živi u Pešti. Preuzima dužnost ravnatelja Kisfaludyjeva društva i uređuje dva književna časopisa. God. 1865–79. bio je tajnik i glavni tajnik Madžarske akademije znanosti. – Toldija je napisao na temelju triju izvora: viteške priče iz doba Ludovika Anžuvinskoga, stihovane kronike iz XVI. stoljeća i narodne predaje. Toldi je nacionalni i pučki junak koji utjelovljuje ideju nacionalnog jedinstva, svojevrsne težnje madžarskoga romantizma. Tijekom revolucije Arany piše domoljubne pjesme, ali nakon njezina sloma središnji motiv njegove lirike iz 1850-ih postaje razočaranje i tuga zbog životnih nedaća. Ravnotežu održava stoičkom disciplinom i moralnim zanosom ispunjavanja dužnosti. U povijesnim baladama prikazuje uzore ljudske postojanosti, a u drugima u središte postavlja psihološka i moralna pitanja. Potom nastaju i njegove vrijedne studije iz teorije i povijesti književnosti te prvi dio planiranog epa o doseljenju Madžara, Smrt Bude (Buda halála, 1863). Nakon dugotrajne šutnje stvara ciklus pod naslovom Jesenji stihovi (Őszikék, 1877), koji se odlikuju intimnim lirskim tonovima. Njegovi prijevodi (Shakespeare, Aristofan i dr.) jedinstvena su jezična dostignuća madžarske književnosti. Bogatim jezikom te misaonom i moralnom dubinom, uz M. Vörösmartyja i S. Petőfija, najsnažnije obilježio madžarsko pjesništvo XIX. stoljeća.

Arany, János. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 24.9.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3531>.