Lašva

Lašva, srednjovjekovna bosanska župa u slijevu gornjeg i sr. toka istoimene rijeke. Mnogobrojni nalazi iz ilirsko-rimskoga doba potvrđuju naseljenost toga područja i prije doseljenja Slavena. U sastavu srednjovjekovne bosanske države župa Lašva nalazila se od XII. st., a prvi se put spominje 1244. u povelji Bele IV. Poveljom iz 1380. Tvrtko I. Kotromanić podijelio je Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću čast velikoga vojvode te mu darovao sela u župi Lašvi (Trebeušu, Lupnicu i Bilu; danas sela u travničkome kraju). God. 1393. »držao« je župu Lašvu tepčija Batalo, koji je taj posjed dobio vjerojatno kao miraz svoje žene Rese, sestre Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Prema podatku iz povelje Sigismunda Luksemburgovca, župi Lašvi pripadalo je 1425. i selo Guča Gora, sjeveroistočno od Travnika. Župa se nalazila u sastavu bosanske države do provale Osmanlija 1463.