led, čvrsto agregatno stanje vode nastalo smrzavanjem vode (u kapljevitom stanju) ili vodene pare. Pod tlakom bliskim atmosferskomu (točnije: 1 bar), prijelaz vode u led (i obratno) zbiva se pri temperaturi od 0 °C, zvanoj ledištem vode. Pri prijelazu vode u led oslobađa se toplina (približno 334 kJ/kg), a temperatura ostaje nepromijenjena dok se sva voda ne skrutne. Obratno, pri prijelazu leda u vodu troši se toplina (po količini jednaka onoj koja se pri skrućivanju u led oslobađa), a temperatura se ne mijenja dok sav led ne prijeđe u vodu, pa se na tome osniva upotreba leda za hlađenje. Povećanjem tlaka ledište vode neznatno se snizuje (približno za 0,0074 K/bar).
Led se sastoji od čvrste prostorne mreže molekula vode tetraedarski povezanih vodikovim vezama u strukturu u kojoj tetraedri čine heksagonalne kanale. Time se objašnjava manja gustoća (0,91674 g/cm³) i veći specifični volumen leda u odnosu na vodu (volumen leda veći je približno za jednu jedanaestinu od volumena jednake mase vode). Zbog povećanja volumena u ograničenom prostoru nastaju goleme sile. Te su sile u ledeno doba rušile planine, a i danas mijenjaju reljef Zemljine površine.
U atmosferi se led, većinom u obliku sitnih kristala, nalazi u oblacima, gdje u amorfnom obliku nastaje smrzavanjem, a u kristalnom obliku sublimacijom. Na Zemljinoj površini led potječe od nakupljanja čvrstih padavina (snijeg, tuča) ili pak nastaje smrzavanjem površinskih voda (jezerske, riječne, morske). Djelomičnim otapanjem nastaju od riječnoga leda ploveće ledene sante, a u moru često veliki plutajući ledeni blokovi, kojima se samo mali dio nalazi iznad površine. Na tlu se za vedrih i mirnih noći s temperaturom nižom od 0 °C sitni kristalići leda izlučuju sublimacijom vodene pare iz zraka kao mraz, a na granama drveća kao inje.
Dio Zemljine površine stalno je pokriven ledom. U tropima se stalni led može naći samo u planinskim masivima višima od 5000 m, u umjerenom pojasu ledenjaci se nalaze i u nižem gorju, a polarna su područja većinom potpuno pod ledenom korom. Procjenjuje se da se pod stalnim ledenim pokrivačem nalazi oko 3% Zemljine površine.
