STRUKE:

Lokrum

ilustracija
LOKRUM, Benediktinski samostan

Lokrum, otočić pred Dubrovnikom; 0,69 km². Nerazvedena obala duga je 5,0 km (koeficijent razvedenosti 1,7). Obrastao je bujnom eumediteranskom i suptropskom vegetacijom; pod zaštitom je od 1976. kao posebni rezervat šumske vegetacije. U botaničkom vrtu (2 ha; osnovan 1959) uzgaja se oko 500 vrsta biljaka. Benediktinski samostan (XI. st.), romanička crkva sv. Marije (XII–XIII. st.), neogotički dvorac Maksimilijana Habsburškoga (XIX. st.). Na najvišem dijelu otoka (91 m) nalazi se francuska utvrda iz 1806. – Arheološki nalazi na otoku potvrđuju ranu prisutnost ilirskoga plemena Liburna (VI. do V. st. pr. Kr.) te Grka (IV. do III. st. pr. Kr.) i Rimljana (I–IV. st.), kojima je Lokrum vjerojatno služio kao postaja u trgovini Jadranom. Prvi povijesni zapisi o Lokrumu vezuju se uz 1023., kada su se dubrovački građani nakon požara u gradu zavjetovali sv. Benediktu da će na otoku izgraditi crkvu. Nakon odluke dubrovačke vlade da preda otok benediktincima, oni su tijekom sljedećih stoljeća izveli opsežne radove na izgradnji i uređenju samostana, uz koji su podignuli trobrodnu baziliku sv. Marije (građena je u romaničkom stilu, poslije dva puta produživana, pa je njezin zvonik, ujedno i obrambena kula, ostao unutar crkve). U XV. i XVI. st. crkvu i samostan dogradili su u gotičko-renesansnom slogu. Zbog čestih kužnih epidemija na Lokrumu je 1534. započela gradnja lazareta, koji nije dovršen, a od kojega su danas vidljivi samo ostatci. Budući da je cijeli samostanski sklop bio oštećen za velikoga potresa 1667 (od nekoliko crkvica sačuvane su crkvica Navještenja i kapela sv. Vlaha iz 1557), benediktinci su postupno počeli napuštati otok. God. 1798. dubrovački Senat odlučio je da se Lokrum proda, a 1798. papa Pio VI. dopustio je ukinuće samostana. Konačno je početkom XIX. st. otočić bio prodan privatnim vlasnicima, koji su na njemu zasadili vinograde i maslinike te ga u znatnoj mjeri pošumili. God. 1806., za francuska uprave, izgrađena je na vrhu otoka utvrda Fort Royal radi zaštite ulaza u dubrovačku luku. Kada je za austrijske vlasti 1859. u eksploziji poginula posada austrijskoga ratnoga broda Triton, otok je posjetio brat Franje Josipa, Ferdinand Maksimilijan, koji ga je otkupio te preuredio samostan u ljetnikovac. Pritom je nekadašnji samostanski vrt bio preuređen u raskošan botanički vrt. Otok je ostao u posjedu obitelji Habsburg do 1925., kada je bio prodan vladi Kraljevine SHS.

Lokrum. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 12.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37039>.