Lorković, Zdravko

ilustracija
LORKOVIĆ, Zdravko

Lorković, Zdravko, hrvatski biolog (Zagreb, 3. I. 1900Zagreb, 11. XI. 1998). Studij prirodoslovnih predmeta i zemljopisa završio je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1924. Doktorirao je 1928. u Ljubljani kod J. Hadžija. Od 1943. bio je u Zagrebu redoviti profesor biologije na Veterinarskom, a 1951–70. na Medicinskome fakultetu, profesor genetike (1960–73) na Prirodoslovno-matematičkome te profesor poljoprivredne i šumarske entomologije i zoologije na Poljoprivredno-šumarskome fakultetu (1939–42. i 1944–45). Lorković je bio biolog, entomolog, genetičar, evolucionist i ekolog. Proučavao je jezgru stanice i kromosome u njoj. Istraživanja je provodio na leptirima, osobito na bijelcima (Pieridae) Hrvatske i Europe. Jedan je od prvih citogenetičara citotaksonoma u svijetu. Najviše se bavio biološkom ulogom vrste (species) i njezina postanka (specijacija). Proučavajući problem postanka i evolucije vrsta i iskustva u hibridizaciji, ustanovio je prijelazne oblike između zemljopisne rase i vrste te predložio (1957) definiciju svojte semispecies kao prijelazne kategorije između subspecies (podvrste) i species (vrste). Poslije je označio tri stupnja u nastajanju vrsta: subspecies – bez reproduktivne izolacije, semispecies – nepotpuna reproduktivna izolacija, i species – potpuna reproduktivna izolacija. Na temelju svojih istraživanja opovrgnuo je uvjerenja da razlike u građi kopulacijskih organa leptira u različitih vrsta ograničavaju oplodnju. Razvio je metode umjetnoga parenja leptira, isključivši tako spolne izolacijske mehanizme, koji inače sprječavaju miješanje nasljednih svojstava različitih vrsta. Zaključio je da rasplodna izolacija počiva u prvom redu na etološko-fiziološkim čimbenicima. Otkrio je 5 novih vrsta leptira, opisao 16 novih podvrsta i 7 sezonskih modifikacija. Po njemu su prozvane četiri živuće svojte leptira i jedna fosilna vrsta, te jedna vrsta i jedan rod kornjaša. Hrvatskomu prirodoslovnomu muzeju u Zagrebu poklonio je zbirku od približno 50 000 primjeraka leptira i 4000 mikroskopskih preparata leptirskih spolnih organa. Od 1959. bio je dopisni, a od 1965. redoviti član JAZU (HAZU), dopisni član Slovenske akademije znanosti in umetnosti od 1991. Bio je glavni urednik časopisa Acta entomologica Jugoslavica (Zagreb) i Entomologia Croatica. Primio je nekoliko državnih odlikovanja i nagrada (1972. dobio je Nagradu za životno djelo), mnogobrojne plakete i druga priznanja od više fakulteta, instituta i znanstvenih društava. U British Museumu uređena je posebna Lorkovićeva soba. Lorković je objavio 91 znanstveni rad, 24 stručna rada, 36 prikaza knjiga i recenzija. U njegovu znanstvenom djelu ističe se rad Leptirski kromosomi i njihova primjena u sistematici i filogeniji (The Butterflies Chromosomes and Their Application in Systematics and Phylogeny) u Butterflies of Europe urednika Otakara Kudrne, sv. II, 9. poglavlje (1990).

Lorković, Zdravko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37182>.